Ponedjeljak, 26. Oktobra 2026
Ponedjeljak, 26. Oktobra 2026
ŽRTVE PITAJU: Zašto se u Rs-u primjenjuje selektivna pravda prema autorima grafita i murala
Predsjednica Udruženja „Žena – žrtva rata“ Bakira Hasečić smatra da svako ko krši zakon treba odgovarati, ali upozorava da kriteriji moraju biti isti u svim slučajevima. Iz Tužilaštva BiH odgovoreno Durakoviću u novembru prošle godine da nije bilo moguće utvrditi da se na muralu, bez pratećeg teksta kojim bi se identifikovala oslikana osoba, nalazi lik Ratka Mladića. Murali Mladiću i Mihajloviću i dalje u javnom prostoru. Šta propisuje Krivični zakon BiH
Nakon što je policija privela osobu osumnjičenu da je na muralu sa zastavom Republike Srpske u Istočnom Novom Sarajevu ispisala riječ „genocidaši“, predstavnici udruženja žrtava rata ponovo su otvorili pitanje različitog postupanja institucija prema sličnim slučajevima širom Bosne i Hercegovine.
Oni upozoravaju da murali kojima se veličaju pravosnažno osuđeni ratni zločinci u pojedinim gradovima godinama ostaju na javnim površinama, uprkos prijavama i zahtjevima za njihovo uklanjanje.
Još iz ove rubrike
Policija uhapsila N. K. iz Sarajeva
Policijskoj stanici Istočno Novo Sarajevo 20. oktobra prijavljeno je da je nepoznata osoba oštetila mural u obliku zastave Republike Srpske.
Iz policije je saopćeno da su, radeći na rasvjetljavanju krivičnog djela „izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti“, došli do saznanja da se s događajem može povezati N. K. iz Sarajeva.
„Preduzimanjem operativno-taktičkih mjera i radnji na lociranju i pronalasku lica, te ostvarenom međupolicijskom saradnjom sa pripadnicima MUP-a Kantona Sarajevo, navedeno lice je pronađeno i lišeno slobode“, saopćeno je.
Policija je najavila podnošenje izvještaja nadležnom tužilaštvu.
Iz Tužilaštva BiH za Detektor su naveli da će Policijska uprava Istočno Sarajevo izvještaj dostaviti Okružnom javnom tužilaštvu Istočno Sarajevo, gdje su potvrdili da ga još nisu zaprimili.
Duraković: Pitanje selektivne pravde
Potpredsjednik Rs Ćamil Duraković smatra da ovaj slučaj pokazuje neujednačeno postupanje institucija.
Duraković je ranije Tužilaštvu BiH podnio prijavu zbog murala Ratka Mladića u centru Banje Luke.
„Kada je riječ o Mladiću i genocidu u Srebrenici, ja sam i kao građanin i kao neko ko je preživio, i kao potpredsjednik, uputio prijavu u kojoj sam prijavio NN lice koje je oslikalo mural i, naravno, gradonačelnika kao odgovornu ličnost jer je i sam kazao u medijima da ne želi i da neće ukloniti taj mural“, rekao je Duraković.
Iz Tužilaštva BiH odgovoreno mu je u novembru prošle godine da nije bilo moguće utvrditi da se na muralu, bez pratećeg teksta kojim bi se identifikovala oslikana osoba, nalazi lik Ratka Mladića.
Duraković je uložio žalbu, ali, prema njegovim riječima, odgovor još nije dobio.
Hasečić: Zakon mora važiti jednako za sve
Predsjednica Udruženja „Žena – žrtva rata“ Bakira Hasečić smatra da svako ko krši zakon treba odgovarati, ali upozorava da kriteriji moraju biti isti u svim slučajevima.
„Neko mora početi da kažnjava, neko to treba osuditi. Ali ako jedna strana radi ispravno i želi da se to sankcioniše, a s druge strane se to isto ne radi, već se podržava i krije, onda je to katastrofa“, rekla je Hasečić.
Navela je da su ranije prijavljivali murale, grafite i javne nastupe, ali da, prema njenim tvrdnjama, konkretnih rezultata nije bilo.
„Očito u Republici Srpskoj ne žele da čuju glas normalnog građanina, da ne govorim koliko to sve vrijeđa preživjele“, dodala je.
Murali Mladiću i Mihajloviću i dalje u javnom prostoru
Murali s likom Ratka Mladića nalaze se u više gradova u Republici Srpskoj, među kojima su Višegrad i Foča.
Prijave zbog takvih murala podnosila je i Midheta Kaloper, predsjednica Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini.
Prema njenim riječima, samo je jedan mural Ratku Mladiću uklonjen, i to nakon velikog pritiska.
„U blizini sportske dvorane Partizan već godinama stoji mural Draže Mihajlovića, niko ne želi da ga ukloni, niko neće da pokrene inicijativu za uklanjanje. S druge strane imamo slučaj u Istočnom Sarajevu kako se neko može ekspresno privesti. Zašto se takav zakon ne primijeni i u drugim dijelovima BiH, prvenstveno u Foči, Prijedoru, Vlasenici, Zvorniku?“, rekla je Kaloper.
Šta propisuje Krivični zakon BiH
Izmjenama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koje je 2021. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko, propisane su kazne za javno odobravanje, poricanje, grubo umanjivanje ili pokušaj opravdavanja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama.
Zakon propisuje i sankcije za veličanje osoba pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine, uključujući određene oblike imenovanja javnih objekata i prostora po takvim osobama.
Iz Stranke demokratske akcije nakon hapšenja u Istočnom Novom Sarajevu zatražili su reakciju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i kritikovali rad Tužilaštva BiH, navodeći da su ranije trebali biti procesuirani brojni drugi slučajevi veličanja osuđenih ratnih zločinaca.
Detektor je ranije izvještavao da murali i grafiti posvećeni ratnim zločincima u pojedinim sredinama u BiH godinama ostaju bez pravosudnog epiloga, uprkos prijavama i zahtjevima za njihovo uklanjanje.
