Ponedjeljak, 12. Oktobra 2026
Ponedjeljak, 12. Oktobra 2026
UZ NAJAVU SECESIONISTIČKIH POTEZA: I Dodik i Čović mogu blokirati formiranje novog Vijeća ministara i Vlade FBiH do mile volje
Ukoliko političke stranke iz Rs odluče prolongirati proces, ne postoje pravni mehanizmi koji ih na to mogu prisiliti. U Federaciji su predviđeni prijevremeni izbori u tom slučaju, ali i tu nema određenog roka pa je moguća tehnička stara vlada. Ovakve blokade i incidenti nisu nikakav slučajan splet okolnosti, već dio političke strategije smišljene 1991. u Karađorđevu između Tuđmana i Miloševića o međusobnoj podjeli BiH od koje ni Srbi ni Hrvati nisu odustali. I SNSD i HDZ će namjerno producirati krizu kako bi dokazali da je Bosna i Hercegovina "neodrživa država" i time stvorili izgovor za konačni korak ka secesiji i trećem entitetu. A to onda znači nove sukobe jer Bošnjaci neće dozvoliti da ostanu bez domovine
Izjava ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Staše Košarca, da će se novo Vijeće ministara formirati onda kada o tome odluči predsjednik Rs Milorad Dodik, ogolila je stvarnu političku dinamiku u Bosni i Hercegovini. Dok zakoni propisuju jasne kalendarske rokove za uspostavljanje državne vlasti, u praksi proces u potpunosti zavisi od političke volje ključnih aktera i entitetskih mehanizama blokade.
U nastavku donosimo detaljan pregled zakonskih pravila, poređenje sa entitetskim nivoima, te analizu šta ovakav pristup znači za funkcionisanje i stabilnost Bosne i Hercegovine.
Šta kaže zakon, a šta je praksa na državnom nivou?
Prema Zakonu o Vijeću ministara BiH, proces formiranja državne vlade striktno je podijeljen u faze sa preciznim rokovima:
- Imenovanje predsjedavajućeg: Predsjedništvo BiH je dužno predložiti mandatara u roku od 15 dana od konstituisanja Predstavničkog doma. Parlament ima rok od 22 dana da potvrdi to imenovanje.
- Imenovanje ministara: Novoimenovani predsjedavajući ima 35 dana da predloži ministre i zamjenike.
- Ukupni rok: Cijeli proces bi zakonski morao biti okončan u roku od 70 dana od konstituisanja Parlamentarne skupštine BiH.
Pravni vakuum: Šta ako se rokovi prekrše?
Za razliku od mnogih evropskih država, Zakon o Vijeću ministara BiH ne predviđa nikakve sankcije niti kaznene odredbe za kršenje ovih rokova. Ukoliko političke stranke iz Rs (ili bilo koja druga strana) odluče prolongirati proces, ne postoje pravni mehanizmi koji ih na to mogu prisiliti.
Ima li razlike: Državni nivo naspram Federacije BiH
Za razliku od državnog nivoa, Ustav FBiH i nametnute odluke visokog predstavnika (OHR) Christiana Schmidta sadrže mehanizam raspuštanja Parlamenta i prijevremenih izbora, ali su istovremeno otvorili pravni prostor za neograničeni tehnički mandat.
Budući da Schmidt nije dao rok u trećem koraku, predsjednik FBiH iz HDZ-a može svjesno odbiti proceduru preglasavanja potpredsjednika iz SDA. Time se spriječava pokretanje koraka koji bi vodio ka prijevremenim izborima, a Vlada FBiH ulazi u tehnički mandat bez ikakvog ograničenja. S obzirom na to da HDZ već drži ključne pozicije i kontroliše Klub Hrvata, nema potrebe da se izlaže riziku novih izbora na kojima bi teško popravio već odličan rezultat.
Mogućnost prijevremenih izbora:
- Na državnom nivou (Vijeće ministara BiH) to ne postoji. Ustav BiH ne poznaje mehanizam vanrednih ili prijevremenih izbora za državni Parlament. Stara vlada nastavlja rad u tehničkom mandatu bez ikakvog vremenskog ograničenja.
- Na entitetskom nivou (Federacija BiH) to postoji. Ako se vlast ne formira nakon uzastopnih pokušaja, slijedi raspuštanje Parlamenta i prijevremeni izbori. Ali, HDZ to vjerovatno neće dozvoliti več će ići na tehnički mandat stare vlade FBiH.
- Rješenje je isključivo novi politički kompromis ili, teoretski, intervencija OHR-a. Ali realno za to nema nikakve šanse jer Zapad podržava planove podjele BiH i to bez Bošnjaka u vlasti.
Poruka da će formiranje vlasti čekati odluku jednog političkog lidera ima duboke operativne i političke reperkusije na cijelu državu: BiH ima historiju dugog čekanja na vlast. Kada Vijeće ministara radi u tehničkom mandatu, ono ima smanjen politički legitimitet. Iako država ne ostaje bez izvršne vlasti, tehnička vlada uglavnom obavlja samo tekuće, administrativne poslove, dok su krupne reforme na čekanju.
Država rapidno propada, ali to i jeste cilj HDZ i vlasti u Rs.
Iako se privremeno finansiranje institucija BiH može produžavati, dugotrajna blokada onemogućava usvajanje novih, razvojnih budžeta. Mnogi međunarodni krediti i infrastrukturni projekti zahtijevaju ratifikaciju u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ukoliko se procesi svjesno koče na državnom nivou, stopiraju se i milioni maraka namijenjeni za projekte širom BiH. Ali Dodik je već izjavio da ga to ne zanima. Uzda se u podršku velesila Rusije, Kine, ali i SAD kojima namjerava prodati državna rudna bogatstva.
3. Namjerne blokade kao uvod u rat
Ovakve blokade i incidenti nisu nikakav slučajan splet okolnosti, već dio osmišljene političke strategije vlasti u Rs i Srbije i HDZ i Hrvatske. Kontinuiranim izazivanjem institucionalnog zastoja i svjesnim rušenjem saradnje, entitetski režimi namjerno produciraju krizu kako bi dokazao da je Bosna i Hercegovina “neodrživa država” i time stvorio izgovor za konačni korak ka secesiji i trećem entitetu. A to vodi u rat jer Bošnjaci to neće dozvoliti.
Takvo svjesno radikaliziranje situacije i igranje na kartu opstrukcije ne vodi samo u političku blokadu, već direktno ugrožava stabilnost i opasno podiže rizik od novih međuetničkih i sigurnosnih sukoba u BiH. Daljnje ignorisanje ovih poteza znači samo jedno — pristajanje na scenarij u kojem se mir svjesno žrtvuje radi cijepanja Bosne i Hercegovine i nastavak plana Milošević – Tuđman iz Karađorđeva 1991. o podjeli BiH na srpski i hrvatski dio, bez Bošnjaka u vlasti.
Još iz ove rubrike
