Ponedjeljak, 12. Oktobra 2026
Ponedjeljak, 12. Oktobra 2026
IZVRTANJE ČINJENICA: Šta su birači poručili šefovima NiP-a, Naše stranke, DF-a i NES-a?
Zabrinutost za SDA u nedjelju u studiju Face televizije nije skrivao predsjednik NiP-a Elmedin Konaković. A u njegove dobre namjere naspram SDA ne treba sumnjati, zar ne?
Ocjenjuju politički oponenti i analiziraju pripadajući mediji da glasači SDA ne žele Bakira Izetbegovića na čelu te stranke. Svoje ocjene i analize temelje na činjenici da 20 posto onih koji su u nedjelju obojili kružić kraj naziva stranke SDA istovremeno nisu obojili i kružić kraj imena Bakira Izetbegovića.
Bakir Izetbegović je, prema još uvijek preliminarnim rezultatima, osvojio 189.089 glasova. S druge strane, liste SDA za Predstavnički dom Parlamenta FBiH osvojile su 230.927 glasova, odnosno 18 posto više, te 238.620 glasova za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, odnosno 20 posto više.
Još iz ove rubrike
Zabrinutost za SDA u nedjelju u studiju Face televizije nije skrivao predsjednik NiP-a Elmedin Konaković. A u njegove dobre namjere naspram SDA ne treba sumnjati, zar ne?
Pohvalna je Konakovićeva briga o političkoj konkurenciji, naročito u okolnostima u kojima ima i više nego dovoljno razloga za brigu. Njegov NiP je, naime, u nedjelju doživio pravi debakl. A ni on lično se nije baš proslavio.
Usporedbe radi, Izetbegović je u odnosu na 2022. zabilježio pad podrške od 11 posto. Kada se isti kriteriji primijene na Konakovića, rezultat izgleda znatno nepovoljnije.
Šef NiP-a je kao nositelj liste za Predstavnički dom Parlamenta FBiH u izbornoj jedinici 11 (109.589 važećih listića) osvojio 14.095 glasova. Četiri godine kasnije je kao nositelj liste za Predstavnički dom PSBiH u izbornoj jedinici 3A, koja je znatno veća od one u kojoj se okušao 2022 (176.534 važećih listića), osvojio gotovo identičan broj glasova – 14.637. To u praksi znači da je njegov udio u biračkom tijelu pao za oko 35 posto u odnosu na 2022. godinu.
S druge strane, Konaković je u nedjelju osvojio 57 posto glasova liste NiP-a za Parlamentarnu skupštinu BiH. Analogno logici kojom se vode u slučaju Izetbegovića, čak 43 posto glasača NiP-a ne želi Konakovića na čelu stranke.
Da li je neko od medija pitao Sabinu Ćudić da li će ostati na čelu Naše stranke i zašto nije? Ona je, naime, 2022. godine osvojila 20.759 glasova kao nositeljica liste za Predstavnički dom PSBiH. Četiri godine kasnije osvojila je 9.344 glasa, odnosno 55 posto manje u odnosu na 2022. Ona je prikupila 60 posto glasova glasača Naše stranke u svojoj izbornoj jedinici, ili, što bi rekli analitiĆari, 40 posto njih ne žele Ćudić na čelu te stranke.
Željko Komšić je prije četiri godine kao kandidat za Predsjedništvo BiH na prostoru izborne jedinice u kojoj se kandidovao na posljednjim Općim izborima osvojio 68.610 glasova. U nedjelju je kao nositelj liste za Predstavnički dom PSBiH osvojio 6.703 glasa, što je 90 posto manje u odnosu na povjerenje koje je na istom teritoriju dobio 2022.
Predsjednik NES-a Nermin Ogrešević je prije dvije godine osvojio 11.921 glas na izborima za gradonačelnika Cazina. U nedjelju je kao nositelj liste za Parlament FBiH osvojio 7.556 glasova, što je oko 36 posto manje u odnosu na 2024.
Šta su tek rekli glasači stranke Naprijed o svom lideru Šemsudinu Mehmedoviću. Skoro 35.000 glasova je Mehmedović osvojio 2022. kao kandidat SDA za Predstavnički dom PSBiH. U međuvremenu je u sebi otkrio neiskorišteni liderski potencijal pa je osnovao vlastitu stranku, stavio se na čelo njene liste za isti nivo vlasti i dobio – nešto više od 3.000 glasova.
Šta li su tek glasači SDP-a poručivali svom predsjedniku Nerminu Nikšiću, koji prije četiri godine nije ugrabio ni kompenzacijski mandat?
U kontekstu odnosa glasača stranaka naspram stranačkih predsjednika, vrijedi napomenuti i na slučaj kandidature Slavena Kovačevića, koji je osvojio skoro 24.000 glasova više u odnosu na svoju Demokratsku frontu. Vrlo utemeljena pretpostavka je da se radi o glasačima SDA, koji nisu zaobišli svog predsjednika jer “ne žele da on vodi stranku” već zbog procjene da je, kako se to govorilo, važnije imati 2:1 u Predsjedništvu BiH u korist probosanskih stranaka.
Naravno, ni rezultat Bakira Izetbegovića, ni Konakovića, Ćudić, Komšića, Ogreševića ili Mehmedovića ne može se ozbiljno tumačiti kao unutarstranački referendum o tome ko treba voditi njihove stranke. Ali ako su politički oponenti i njima naklonjeni analitičari i mediji već odlučili upravo takvu matematiku koristiti kao dokaz da “glasači SDA ne žele Izetbegovića”, onda bi bilo pošteno da isti aršin primijene i na vlastite političke favorite. A kada to učine, problem Bakira Izetbegovića odjednom postaje najmanji od svih.
