Ponedjeljak, 12. Oktobra 2026
Ponedjeljak, 12. Oktobra 2026

Dnevne vijesti koje ne trebate propustiti!
Prema medijskim izvještajima, dovođena je u vezu sa izjavama kojima je kulturu sjećanja i memorijalizaciju bošnjačkih stradanja nazivala "mitovima", što ukazuje na postojanje konzistentne linije u javnom diskursu koji omalovažava političke i historijske narative bošnjačkog naroda

Adisa Huseinbegović
Željana Zovko, zastupnica u Evropskom parlamentu i članica Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), svojim je medijskim istupima u kojima se referira na političke ciljeve bošnjačkih stranaka, ponovo otvorila pitanje granica političke komunikacije unutar Bosne i Hercegovine. Korištenje termina kojima se težnja većinskog naroda ka uspostavi građanskog modela države kvalificira kao politička naivnost ili “glupost”, predstavlja nastavak diskursa koji HDZ i njegovi predstavnici koriste u kontekstu debate o izmjenama Izbornog zakona BiH.
Ovakav stav u direktnoj je vezi sa dugogodišnjim nastojanjem HDZ-a BiH da se izmjene Izbornog zakona provedu na način koji bi osigurao, kako navode, “legitimno predstavljanje” konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i Domu naroda. S druge strane, političke opcije koje se zalažu za građanski koncept, taj prijedlog vide kao mehanizam za dalju etničku segregaciju i očuvanje statusa quo koji privilegira kolektivna prava nad individualnim. Etiketiranje borbe za principe koji su temelj funkcioniranja većine država članica Evropske unije, čija je Zovko zastupnica, postavlja pitanje dosljednosti u zastupanju proklamovanih evropskih vrijednosti.
Ovo nije prvi put da izjave zastupnice Zovko izazivaju reakcije u bosanskohercegovačkoj javnosti. U hronologiji njenih istupa zabilježene su i ranije kvalifikacije koje su interpretirane kao relativizacija historijskih činjenica. Prema medijskim izvještajima, dovođena je u vezu sa izjavama kojima je kulturu sjećanja i memorijalizaciju bošnjačkih stradanja nazivala “mitovima”, što ukazuje na postojanje konzistentne linije u javnom diskursu koji omalovažava političke i historijske narative bošnjačkog naroda.
Političko djelovanje HDZ-a BiH, koje Zovko zastupa u Briselu, u domaćem kontekstu karakteriše i strateško partnerstvo sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika na državnom nivou. Dok se u Evropskom parlamentu Zovko zalaže za “evropski put” Bosne i Hercegovine, kritičari ističu da se ta agenda u praksi često svodi na usko stranačke interese, primarno fokusirane na izmjene Izbornog zakona. Istovremeno, održava se savezništvo sa strankama koje, prema ocjenama dijela međunarodne zajednice, otvoreno osporavaju ustavni poredak i institucije BiH. Time se stvara raskorak između zvanične politike koju prezentira u evropskim institucijama i njenih praktičnih posljedica na terenu.
Retorika kojom se diskredituje koncept građanskog uređenja i politički predstavnici koji ga zagovaraju postala je konstanta u javnom djelovanju dijela funkcionera HDZ-a. Dok Zovko i njene stranačke kolege ovakav diskurs pravdaju zaštitom “nacionalnih interesa” i borbom protiv “unitarizma”, za značajan dio javnosti u BiH on predstavlja direktno omalovažavanje i negiranje temeljne demokratske ideje o jednakosti svih građana pred zakonom, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Institucionalni odgovor na ovakve istupe, kako unutar BiH tako i od strane evropskih tijela, do sada je izostajao, ostavljajući prostor za dalju eskalaciju političkih tenzija zasnovanih na etničkoj isključivosti.
STAV