Ponedjeljak, 12. Oktobra 2026
Ponedjeljak, 12. Oktobra 2026
NE RAČUNAJTE NA NAS: Novi ambasador Johnson najavio novu politiku SAD-a: Bez stranog uplitanja, BiH mora naći svoj put
Johnsonov fokus na smirivanje tenzija, ekonomiju i prebacivanje odgovornosti na domaće lidere nagovještava da bi njegov mandat mogao biti obilježen insistiranjem na unutrašnjem dijalogu i kompromisu, umjesto na politici stalnog vanjskog intervencionizma
Mirza Abaz
Saslušanje Ronalda Johnsona, kandidata za novog ambasadora SAD-a u Bosni i Hercegovini, pred Odborom za vanjske poslove američkog Senata, ponudilo je dosad najjasniji uvid u smjer koji bi nova diplomatska misija Washingtona u Sarajevu mogla zauzeti.
Još iz ove rubrike
Kroz uvodno izlaganje i odgovore na direktna, povremeno i oštra pitanja senatora, Johnson je iscrtao konture svog mandata koje će se temeljiti, kako je kazao, na čvrstoj privrženosti Dejtonskom mirovnom sporazumu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, zauzeo je jasan stav o genocidu u Srebrenici, ali i naglasio želju da rješenja za političke krize prvenstveno donose domaći akteri.
Jedan od ključnih trenutaka saslušanja bilo je pitanje demokratske senatorke Jeanne Shaheen, koja je od Johnsona zatražila izričit stav o dešavanjima u Srebrenici iz jula 1995. godine. U kontekstu njenih ranijih primjedbi da je State Department u određenim trenucima slao nejasne poruke, Johnson nije ostavio prostora za dilemu.
Potencijalni novi ambasador direktno je potvrdio da se u Srebrenici dogodio genocid, naglasivši kako se radi o sudski utvrđenoj i historijskoj činjenici. Time je poslao nedvosmislenu poruku da će, ukoliko njegov izbor bude potvrđen u Senatu, dosljedno afirmirati zvanični američki stav o ovom pitanju i nastaviti politiku osude ratnih zločina.
U svom uvodnom govoru, zahvalivši se na nominaciji predsjedniku Donaldu Trumpu i državnom sekretaru Marcu Rubiju, Johnson je podcrtao da očuvanje mira, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine ostaje neupitni prioritet SAD-a. Dejtonski mirovni sporazum opisao je kao temelj koji je zaustavio razarajući rat i osigurao tri decenije stabilnosti.
Ipak, ono što predstavlja zanimljivu nijansu u njegovom diplomatskom pristupu jeste snažan naglasak na autonomiji domaćih političara. Johnson budućnost Bosne i Hercegovine vidi u rukama lokalnih institucija i lidera, naglašavajući da rješenja ne bi trebala biti nametana sa strane.
– Ohrabrit ću pragmatična rješenja koja dolaze od lokalnih lidera i podržati napore da se poveća kooperacija svih zajednica u Bosni i Hercegovini. SAD može imati konstruktivnu ulogu kao partner i pokretač, ali lideri moraju dobiti snagu kako bi sami donosili suverene odluke – poručio je Johnson.
Pitanje Milorada Dodika, njegovih najava referenduma o secesiji entiteta Republika Srpska, te nedavnog prisustva sahrani Ratka Mladića, također je bilo visoko na agendi senatora. Senatorka Shaheen pitala je Johnsona da li će pratiti situaciju u RS-u i predlagati sankcije na osnovu zakona koji obavezuje administraciju na reakciju protiv onih koji podrivaju mir.
Johnsonov odgovor odražavao je oprezniji i pragmatičniji diplomatski ton. Odbijajući da krivicu fokusira isključivo na jednu adresu, ocijenio je da je trenutna retorika “užarena na svim stranama” prvenstveno zbog predstojećih izbora. Ipak, dao je garancije Senatu da će poštovati zakone koje je usvojio Kongres, te da će Washingtonu pružati preciznu i objektivnu sliku stanja na terenu, ne bježeći od uloge medijatora koji želi smiriti tenzije i spriječiti eskalaciju.
Govoreći o geopolitičkom kontekstu, Johnson je naglasio da će raditi na suzbijanju malignog utjecaja Rusije i Kine, posebno apostrofirajući energetski sektor i privredu kao polja od strateškog interesa za SAD.
Na pitanje senatora Chrisa Murphyja o potencijalnom sukobu interesa i tome kako bi reagirao ako bi kompanije povezane s porodicom Donalda Trumpa zatražile asistenciju ambasade za poslove u regiji, Johnson je odbacio vjerovatnoću takvog scenarija, navodeći da bi u tom slučaju tražio instrukcije State Departmenta. No, iskoristio je priliku da definira svoju viziju ekonomskog angažmana.
– Mislim da je posao ambasadora da promovira produbljivanje ekonomskih veza između SAD-a i zemalja u kojima se nalazi. Pozivam sve Amerikance da dođu u Bosnu i Hercegovinu i grade ove veze – istakao je Johnson.
Izlaganje Ronalda Johnsona pokazalo je diplomatu koji nastoji balansirati između čvrstih principa vanjske politike SAD-a i novog, pragmatičnijeg pristupa terenu. Stavovi o genocidu u Srebrenici, Dejtonu i suverenitetu Bosne i Hercegovine ostali su na liniji dugogodišnjeg američkog kursa, ali Johnsonov fokus na smirivanje tenzija, ekonomiju i prebacivanje odgovornosti na domaće lidere nagovještava da bi njegov mandat mogao biti obilježen insistiranjem na unutrašnjem dijalogu i kompromisu, umjesto na politici stalnog vanjskog intervencionizma.
Ovaj se nabaljezga o svemu i svačemu, ali ne i o onom što je najbitnije, da se podrže institucije države, primjera radi kada se radi o hapšenjima najvećih političko-kriminalnih “riba”! Jer u ovoj državi, zakoni su davno napisani, tako da se ambasador ne razmišlja gdje je došao, samo je bitno da se priključio u konkretnoj, ne verbalnoj podršci institucijama.