TAJNO I PRIJE IZBORA: Ministri na odlasku sebi podebljali plate za čak 600 KM

Razlog zbog kojeg je ovo povećanje prošlo gotovo neprimijećeno jeste odluka iz prošle godine, donesena na prijedlog SDA, kojom su izabrani zvaničnici zamrznuli svoju osnovicu. Međutim, kako se ispostavilo, ta mjera nije bila trajnog karaktera, već je njena primjena bila vezana za budžet institucija BiH za 2025.

Povećanje osnovice za obračun plata zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine donijelo je veća primanja i državnim ministrima i parlamentarcima, iako je javnost ranije stekla utisak da su njihova primanja izuzeta iz novih povećanja.

Razlog zbog kojeg je ovo povećanje prošlo gotovo neprimijećeno jeste odluka iz prošle godine, donesena na prijedlog SDA, kojom su izabrani zvaničnici zamrznuli svoju osnovicu. Međutim, kako se ispostavilo, ta mjera nije bila trajnog karaktera, već je njena primjena bila vezana za budžet institucija BiH za 2025. godinu.

Kada je Vijeće ministara BiH prošle godine povećalo osnovicu sa 631,50 na 690,86 KM, odluka je uglavnom predstavljena kroz prizmu poboljšanja materijalnog položaja zaposlenih u državnim institucijama. Posebno se to odnosilo na službenike koji imaju niže koeficijente i čija se primanja godinama nisu značajnije mijenjala.

Međutim, nova osnovica nije se odnosila samo na zaposlene s nižim koeficijentima. Njena primjena obuhvatila je sve uposlene u institucijama BiH, uključujući i zvaničnike s najvišim koeficijentima – ministre i parlamentarce.

Upravo je taj dio priče ostao manje vidljiv javnosti, posebno zbog činjenice da su parlamentarci ranije izmjenama zakona zamrznuli svoju osnovicu, kao i drugi izabrani zvaničnici koji primaju najviša primanja iz državnog budžeta.

Međutim, način na koji je ta odredba formulirana ostavlja prostor da se njeno važenje tumači samo u okviru budžeta za 2025. godinu.

U članu 2. Zakona o dopuni zakona o platama i naknadama u institucijama BiH (Službeni glasnik broj 20/25) piše: “Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku BiH, a primjenjivat će se od narednog mjeseca od dana usvajanja Zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2025. godinu”.

Prema informacijama iz Ministarstva finansija i trezora BiH tumače da, kada se neka primjena u zakonu veže za konkretan godišnji budžet, u ovom slučaju za 2025. godinu, ta odredba pokriva samo tu fiskalnu godinu na koju se odnosi navedeni budžet.

Usvajanjem budžeta za 2026. godinu otvorena je mogućnost primjene nove osnovice, što je u konačnici značilo i rast primanja za sve kategorije zaposlenih u državnim institucijama, uključujući izabrane zvaničnike.

Prema dostupnim informacijama, ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić zatražio je da se obračun plata izvrši prema novoj osnovici.

Rezultat je povećanje mjesečnih primanja državnih ministara i parlamentaraca za približno 600 KM. Oni koji obavljaju funkcije u kolegijima domova Parlamentarne skupštine BiH, kao i predsjedavajuća Vijeća ministara BiH i njeni zamjenici, ostvarili su još veće povećanje.

Poseban aspekt cijele priče jeste činjenica da se povećanje primanja nije primijenilo retroaktivno na period 2026. godine tokom kojeg državni budžet nije bio usvojen.

Tako su državni službenici s najnižim koeficijentima, za razliku od onih kojima su sada povećana primanja, ostali bez retroaktivne isplate za mjesece u kojima nije postojao usvojen budžet za 2026. godinu.

Dok se povećanje osnovice za zaposlene u institucijama BiH obrazlaže potrebom poboljšanja njihovog materijalnog položaja, način na koji su zakonski definisane odredbe o zamrzavanju osnovice izabranih zvaničnika otvorio je pitanje zbog čega javnosti ranije nije jasnije predočeno da će efekat nove osnovice obuhvatiti i najplaćenije funkcionere države.

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *