ZAŠTO ZAŠTITARI ODBIJAJU POMOĆI GRAĐANIMA: Džeparoši nas pljačkaju po tržnim centrima, a agencije nam ne žele pokazati videonadzor da se lopov brzo otkrije

Dok u agencijama kažu da samo policija smije gledati video snimke, iz policije ističu da zaštitare u tržnim centrima zakon ne sprečava da pregledaju videonadzor na molbu građana

Dolaskom ljetnih mjeseci u Sarajevu se povećao broj lopova koji vrebaju turiste po ulicama i u tržnim centrima. Iako su sarajevski policajci postavili znakove upozorenja i objavili uputstvo u kojem se gosti BiH, ali i svi građani, upozoravaju na povećano prisustvo džeparoša na području KS-a, te daju praktični savjeti kako bi se slučajevi krađe dokumenata, novca i drugih vrijednosti, prevenirali i spriječili, broj džepnih krađa se nije smanjio.

Sarajka A. H. nedavno je krenula u jedan sarajevski tržni centar s namjerom da na bankomatu podigne novac. Kada je došla do bankomata, shvatila je da joj je iz otvorene tašne nestao novčanik s karticom i dokumentima. Odmah se obratila zaštitarima iz tog objekta rekavši da je pokradena. Zamolila ih je da pregledaju videonadzor, uoče kradljivca i uhvate ga. Umjesto da reaguju, zaštitari su ovu djevojku uputili da se obrati policiji i prijavi krađu, jer pregledanje i izuzimanje videonadzora može obaviti samo policija. Dok je A. H. otišla u PU Centar i prijavila krađu, džeparoš koji je A. H. “olakšao” za novčanik, davno je napustio taj tržni centar. Srećom, novčanik je bacio, a pronašao ga je slučajni prolaznik. Oštećenoj je vraćen dan nakon prijavljene krađe.

“U ljetnom periodu kada je najezda turista, za 30 posto više bilježimo porast džepnih krađa nego u ostatku godine. U posljednje vrijeme džeparoši najviše operišu na šetalištima na Ilidži, gdje se mogu naći posjetitelji afro-azijskog porijekla, kao i na Ferhadiji, ali i tokom SFF-a, ispred Narodnog pozorišta. Istina, u nešto manjem obimu džepne krađe se dešavaju i u tramvajima i u tržnim centrima”, ističe naš sagovornik iz MUP-a KS-a.

Stručnjaci upozoravaju da se džepne krađe vrše najčešće na mjestima gdje ima mnogo ljudi i gdje se stvaraju gužve. Takva mjesta su: željezničke, autobuske, tramvajske i trolejbuske stanice, autobusi, tramvaji, trolejbusi, vozovi, šalteri blagajni, pijace, vašari, robne kuće, prodavnice, kao i stadioni gdje se održavaju sportske i druge priredbe i drugi veći skupovi. Inače, žene i penzioneri su najčešće mete kradljivaca. Lopovi uglavnom uzimaju keš iz ukradenih novčanika koje odmah bacaju. Kartice najčešće ne uzimaju jer postoji opasnost da budu snimljeni prilikom dizanja novca sa bankomata koji su uvijek pokriveni videonadzorom.

Naš sagovornik iz policije ističe da zaštitare u tržnim centrima zakon ne sprečava da pregledaju videonadzor na molbu građana.

“Mogli su reagovati ljudski, pregledati snimke kamera i reagovati. Na taj način bi pokazali da je sigurnost u tom objektu na visini, a da oni savjesno obavljaju posao. Međutim, nisu pogriješili što su oštećenu uputili da se obrati MUP-u KS-a”, pojašnjava sarajevski istražitelj.

Prema riječima vlasnika jedne zaštitarske agencije, nije praksa da se na zahtjev građana vraćaju unazad snimci videonadzora. On ističe da se ti snimci u slučaju potrebe ustupaju policiji i to kad dođe sa sudskim nalogom. U suprotnom, snimak videonadzora bi mogao biti neupotrebljiv kao dokaz u eventualnom sudskom postupku. Oslobođenje

Slični članci

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije izdvojeno.ba.