SMIJENILA GA ORGANIZOVANA KRIMINALNA GRUPA: Bivši komesar Halilović podnio krivičnu prijavu protiv članova Nezavisnog odbora i ministra Katice

Mevludin Halilović, smijenjeni komesar MUP-a Kantona Sarajevo, podnio je sarajevskom Tužilaštvu krivičnu prijavu protiv Samira Čorbe, Mirele Alihodžić, Miroslava Kružika, Sanele Brković, Jusufa  Zornića, te Admira Katice, predsjedavajućih i članova Nezavisnog odbora za izbor i reviziju policijskog komesara (NO), kao i protiv Admira Katice u svojstvu ministra unutrašnjih poslova KS,  saznaje Faktor.

Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo potvrđeno nam je da je da su 30. jula zaprimili prijavu protiv spomenutih osoba, te da je “s tim u vezi formiran predmet”.

Nisu dostavili izvještaje

Detalje prijave iz Tužilaštva KS nisu željeli iznositi, međutim, kako saznajemo, Halilović je u prijavi naveo da su oni, “u svojstvu članova grupe za organizirani kriminal, u organizaciji i po  naredbama nepoznate osobe ili više njih, obavljajući poslove predsjednika ili članova NO, od februara 2018. godine do aprila 2019. godine, počinili krivična djela nesavjestan rad u službi,  zloupotreba položaja ili ovlaštenja i krivotvorenje službene isprave”.

Kako se navodi u prijavi, na taj način su, “u kontinuitetu i s umišljajem, a sa ciljem njegove nezakonite smjene i nanošenja štete njegovom ugledu, te zbog sticanja nezakonite koristi,  ombanuli Vladu KS dostavljanjem, kako se navodi, nezakonitog Prijedloga o ocjeni rada policijskog komesara za 2018. godinu sa ocjenom ‘ne zadovoljava'”.

Halilović je u krivičnoj prijavi, između ostalog, doveo u pitanje samu zakonitost cijelog postupka ocjenjivanja budući da, kako je navedo u prijavi, Nezavisni odbor, nakon što je konstituisan,  iako je bio dužan po Zakonu, uopće nije izglasao Poslovnik o radu, već je umjesto toga koristio Poslovnik prethodnog saziva NO. Pritom su, kako je navedeno u prijavi, “po prethodnom dogovoru, odlučili da zapisnici sa sjednica ne trebaju uopće sadržavati informacije o rezultatu glasanja”, što je u suprotnosti i sa tim Poslovnikom.

Također je navedeno da je, iako je prema Zakonu bio dužan, Nezavisni odbor nije Skupštini KS dostavio šestomjesečni izvještaj o svom radu kada je Odborom predsjedavao Samir Čorbo, a nakon što  je od juna predsjedavanje preuzela Mirela Alihodžić, ona je, kako je navedeno, “svjesno propustila da preduzme odgovarajuće mjere i radnje s ciljem utvrđivanja eventualne odgovornosti za to”.

Isti je slučaj i sa obavezom Nezavisnog odbora da svaka tri mjeseca Skupštini dostavlja izvještaj o radu policijskog komesara. Dostavljen je samo za prva tri mjeseca, a izostanak izvještaja za period mart-juni i juli-august iz Nezavisnog odbora su pravdali time da su im od komesara dostavljanje preobimne mjesečne informacije, koje imaju 500 strana s prilozima. Izvještaj za period oktobar-decembar uopće se ne navodi u godišnjem izvještaju, jer je Skupštini KS dostavljen tek u aprilu 2019. godine.

Halilović u prijavi ističe da je u jedinom dostavljenom izvještaju januar-mart 2018. NO naveo da je “policijski komesar obavljao profesionalno u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima, Zakonom o policijskim službenicima i relevantnim podzakonskim aktima”. Izostanak daljih izvještaja, tvrdi se u prijavi, ukazuje na namjeru NO da prikrije svoje kriminalne radnje.

Tako je navedeno da s obzirom da nisu navedeni mehanizmi nadzora i kontrole u praćenju rada komesara, kao ni čime se Nezavisni odbor rukovodio prilikom ocjene rada komesara, “postoji sumnja da je Prijedlog ocjene fingiran po naredbi NN osobe ili više njih, jer je navedeno više slučajeva iz prethodnih godina koji se uopće ne odnose na 2018. godinu”.

Navodi se da su nasumično izdvajani događaji i navodni postupci komesara, zasnovani uglavnom na bazi netačnih, neprovjerenih i nevjerodostojnih podataka i informacija, te niza pretpostavki što je rezultiralo pogrešnim zaključcima i posljedično negativnom ocjenom.

Nezavisni odbor je, ističe se u prijavi, u dijelu Prijedloga koji govori o pozitivnim aktivnostima komesara naveo da je Uprava policije sa komesarom poduzela aktivnosti koje se odnose na kadrovsku popunjenost, odnosno unapređenje i činovanje (ukupno je unaprijeđeno 389 policajaca) da bi u dijelu koji govori o činovanju i unapređenju, suprotno navedenom, članovi NO iznijeli “netačne i zlonamjerne tvrdnje o navodnim konstatacijama koje je iznosio komesar da je ‘činovanje bilo nepošteno’, bez da su izvršili adekvatnu provjeru, već su se upustili u subjektivne zaključke”.

Halilović je u prijavi ukazao i na to da je NO u više navrata konstatovao da je “dobijao informacije”, bez obrazloženja na koji način, iako je imao obavezu da dokumente ili informacije pribavlja po službenoj dužnosti.

Za razliku od toga, navedeno je u prijavi, “NO je protivpravno, diletantski, prikupljao informacije od nezadovoljnih policijskih službenika (za koje se ispostavilo i da su bile netačne), a što je nedopustivo za rad NO-a i predstavlja grubo kršenje procedura”.

U krivičnoj prijavi je tako naveden primjer sa jedne od sjednica NO na kojoj je član NO-a Jusuf Zornić komentirao zapisnik sa Kolegija Uprave policije “u čiji posjed su došli članovi NO…”, što “znači da je ustaljena praksa NO-a bila da na nezakonit način dolazi do zapisnika i dokumenata, za čiji sadržaj, autentičnost i vjerodostojnost uopće nisu sigurni, niti su smatrali da kasnije trebaju pribaviti izvorni dokument ili njegovu kopiju, a što dodatno pokazuje kontinuitet vršenja krivičnih djela”.

Slučaj “Dženan Memić”

Nezavisni odbor je u Prijedlogu ocjene policijskog komesara u Odjeljku pod nazivom “Predmet Dženan Memić” naveo kako je navodno izvršio analizu vršenja nadzora policijskog komesara nad radom Uprave policije i dokumentacije u vezi s provedenim unutrašnjim istragama i disciplinskim postupcimae protiv policajaca obuhvaćenih izvještajem ad hoc tijela, te je došao do zaključka da se radilo o “smišljenom prikrivanju disciplinske odgovornosti policijskih službenika, a o čemu je NO dao i saopćenje za javnost”. Tu analizu je prema zapisnicima sa sjednica NO-a treba izvršiti član NO-a Admir Katica.

Halilović je u krivičnoj prijavi naveo “da komesaru nikad nije predočena ta analiza, a zlonamjerno su izvedene određene konstatacije koje su čak date u javnost”.

U prijavi se podsjeća da je se slučaj Memić dogodio 2016. godine, a da je Nezavisni odbor u maju 2017.godine dobio zvanične izvještaj o ishodu postupaka protiv policijskih službenika. Više od  godinu dana kasnije, u julu 2018. Nezavisni odbor ekskluzivno objavljuje saopćenje za javnost da će izvršiti analizu provedenih disciplinskih postupaka.

Motivi ove zakašnjele reakcije, navodi Halilović u prijavi, ukazuju na obilježje krivičnog djela, lažnim prikazivanjem činjenica i i izvođenjem pogrešnih zaključaka radi diskreditacije komesara u javnosti, sve do njegove eventualne disciplinske odgovornosti radi prestanka radnog odnosa ili u konačnici i davanja negativne ocjene i smjene.

U prijavi se naglašava da NO nema nikakve zakonske nadležnosti da vrši analize disciplinskih i krivičnih postupaka, a kamoli da o tome daje saopćenja “lažno i zlonamjerno informišući javnost”.

U nastavku istog Odjeljka se komesaru spočitava i to što nije “iz moralnih i profesionalnih razloga” spriječio napredovanje u viši čin policajaca iz slučaja Memić. Iz toga se, navodi Halilović u prijavi, “vidi nastojanje NO-a da želi svim silama diskreditovati komesara, odnosno, na bazi afere koju su sami proizveli u javnosti, na njega izvršiti pritisak, iznoseći konstatacije da je trebao policajcima bez utvrđene bilo kakve odgovornosti spriječiti napredovanje, čime bi počinio teže povrede službene dužnosti.

Naglašeno je da je Odbor za žalbe javnosti, koji je skupštinsko tijelo i jedini koje je mjerodavno za davanje takvih ocjena, nije imao primjedbi na provedene unutrašnje istrgae, te kako navodi u prijavi, “NO nakon toga u cilju nanošenja štete komesaru i u cilju izborne kampanje, ponovo poslije 13 mjeseci aktuelizira predmet Dženan Memić u javnosti, zlonamjernim zaključcima i saopćenjima raznih konstrukcija”.

Halilović je naveo i da se u Prijedlogu ocjene, osim slučaja Memić, nepotrebno i zlonamjerno navode i događaji iz prethodnog perioda, a koji nisu uopće predmetom ocjenjivanja rada policijskog komesara Mevludina Halilovića za 2018.godinu. Navodi da se “namjerno kvalifikuje događaj kao ubistvo djevojaka Edite Malkoč i Selme Agić, iako je poznato da se radi o saobraćajnoj nesreći u kojoj su djevojke stradale kao pješakinje”.

Halilović navodi da se “radi o jasnoj namjeri NO-a da navođenjem bilo kojeg događaja koji je uznemirio javnost predstave policijskog komesara kao glavnog krivca, iako se radi o događaju koji se dogodio dvije godine ranije u odnosu na period ocjenjivanja rada komesara, odnosno u vrijeme kad Halilović uopće nije ni bio na toj funkciji”?!

U istom Odjeljku spominje se i ubistvo dvojice policajaca uz konstataciju da je “prevencija potpuno zakazala”, što kako navodi Halilović, su zaključci, bez bilo kakvih dokaza, koji predstavljaju zloupotrebu položaja predsjedavajućeg i članova NO-a.

Halilović na kraju krivične prijave navodi i da se “sva bestijalnost NO-a u namjeri nanošenja štete komesaru s ciljem davanja negativne ocjene za rad u 2018. godini, vidi se u konstataciji da su “ubijena trojica policajaca”, iako je članovima NO-a poznato da je pripadnik FUP-a Mahir Begić stradao u 2019. godini koja nije bila predmet ocjenjivanja”.

Što se tiče prijave protiv ministra Admira Katice, u njoj je navedeno da je on u svojstvu člana NO-a prisustvovao svim sjednicama tog tijela u 2018. godini i aktivno učestvovao u radu NO-a, te je, prema navodima prijave, znajući da je u sukobu interesa, u februaru ove godine, dao svoje izjašnjenje na Prijedlog NO-a, iako je znao da se ovakvim postupanjem izjašnjava i o svom radu, čime je počinio kazneno djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja.

Sukob interesa pojedinih članova NO-a

Osim krivične prijave Tužilaštvu KS, Halilović je Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH uputio prigovor sukoba interesa članova Nezavisnog odbora Skupštine KS Jusufa Zornića, Miroslava Kružika i Samira Čorbe.

Za njih trojicu Halilović je od Komisije za izbor i imenovanja Skupštine KS tražio da utvrdi sukob interesa, ali su se oni proglasili nenadležnima, te je taj zahtjev proslijeđen Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa. Tako je Halilović, između ostalog, za Zornića napisao kako je bivši uposlenik MUP-a, te a trenutno ima više članova uže porodice zaposlenih u Upravi policije (supruga i dvojica braće), te da on kroz rad u Nezavisnom odboru ima lični interes u policijskim poslovima.

Na sličan način je, kako je navedeno, u sukobu interesa i Miroslav Kružik, kojem su bivša i sadašnja supruga obje uposlenice Uprave policije.

Za Samira Čorbu je navedeno da je, prema saznanjima, bliži rođak predsjednika Komisije za sigurnost Elvedina Okerića, na čiji je prijedlog i predložen za člana, a Okerić je u proceduri imenovanja bio predsjednik Komisije za izbor kandidata.

Halilović traži provjeru tih saznanja i navodi da, ukoliko su one tačne, onda su obojica u sukobu interesa.

Slični članci

Izvor:   Faktor

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije izdvojeno.ba.