RATOVI IZ DEVEDESETIH JOŠ NISU GOTOVI: ”Hrvati i Srbi se mrze jer su slični”

Anatomija hrvatsko-srpske mržnje nova je tribina iz ciklusa Zašto se mrzimo? i probat će odgovoriti zašto se Hrvati i Srbi mrze.

”Svi se volimo prikazivati žrtvama, a najteže nam je priznati onu drugu stranu”, kaže Nebojša Slijepčević, redatelj filma Srbenka.

”Bilo bi dobro kada bismo uopće mogli pristupiti anatomiji srpsko-hrvatske mržnje. No, anatomija se bavi mrtvim tijelima, a mržnja između Hrvata i Srba je živa. Mi svi koji je propitujemo i citiramo, blago rečeno, radimo jedan delikatan posao. Međutim, taj posao je neophodan ako želimo da se politike u regiji ne zasnivaju samo na jednom resursu, mržnjiobjasnio je antropolog i etnolog dr. sc. Ivan Čolović, beogradski izdavač te nekadašnji znanstveni savjetnik Etnografskog instituta SANU.

Tribina Anatomija hrvatsko-srpske mržnje | Author: Zarko Basic/PIXSELLZARKO BASIC/PIXSELL

S mržnjom se, kaže, susreo u Srbiji kada je Milošević počeo spremati rat.

”Slažem se s onima koji kažu da se ratovi iz devedesetih u Jugoslaviji još nisu završili te, točnije, da nas naši političari još uvijek drže u tim mentalnim ratovima”, rekao je Čolović.

Među mržnjama koje su danas aktualne pa čak i isplative u Srbiji, dodaje antropolog, nije samo mržnja prema Hrvatima, nego i Albancima te drugim manjinama.

”Radi se međusobnoj netrpeljivosti i animozitetu koji su karakteristični za narode koje imaju minorne razlike. Nasilje praćeno mržnjom u Jugoslaviji se javilo kad su se istaknule te nevelike razlike među našim narodima”, ocjenjuje Čolović. Animozitet se, pojašnjava, javlja i kad se razlike među narodima poriču.

”Srbi tako tvrde da su Hrvati pokatoličeni Srbi te naglašavaju da su ‘Hrvati napravljeni od srpskog rebra’. Animozitet prema Hrvatima se vidi i u srpskim medijima. Skoro svakodnevno se govori o srpskim žrtvama u Oluji. To, naravno, moramo znati, ali bi o tome trebali govoriti ljudi koji kritički govore i o zločinu nad Vukovarom”, ispričao je etnolog.

Tribina Anatomija hrvatsko-srpske mržnje | Author: Zarko Basic/PIXSELLZARKO BASIC/PIXSELL

Izlaz iz kruga mržnje, smatra, može prestati samo ako zajedničkom voljom ostvarimo uvijete za dolazak političara koji nas neće hraniti mržnjom.”Ne zalažem se za povratak bratstva i jedinstva, koje ostavljam Milanu Bandiću i njegovom drugu Draganu Markoviću Palmi. Volio bih da se mrzimo kao ljudi, a ne kao Hrvati i Srbi”, poručio je Čolović.

Publicist i povjesničar te profesor na Sveučilištu Sjever u Koprivnici, doc. dr. sc. Željko Krušelj, ispričao je kako se još kao novinar tjednika Danas bavio problemima hrvatsko-srpskih odnosa.

”Ne radi se samo o nacizmu, već se mržnja temelji na interesima. Interesi između Hrvata i Srba su potpuno drugačiji, a politika je stvorila da se ti interesi nađu u sukobima, a sve zbog interesa elita”, smatra Krušelj.

Mržnja, dodaje, ne karakterizira cjelinu naroda.

”Ne mrze svi sve, što smo vidjeli kada su za vrijeme Svjetskog prvenstva ispitivali ljude po Beogradu hoće li navijati za Hrvatsku. Mi se ne možemo voljeti, to bi bilo cinično, ali moramo shvatiti da moramo funkcionirati kako se ne bi ponovile ‘41. i ‘91”, ispričao je Krušelj.

Kao novinara su ga, kaže, krivo promatrali jer se bavio propitivanjem hrvatsko-srpskih odnosa.

”Svi su moj rad promatrali iz vlastitih interesa. Mentalno još nismo izašli iz nekih stvari iz kojih smo trebali. Ne smijemo biti zarobljenici povijesnih shema”, istaknuo je profesor.

Tribina Anatomija hrvatsko-srpske mržnje | Author: Zarko Basic/PIXSELLZARKO BASIC/PIXSELL

Hrvatsko-srpskim temama bavit će se i časopis Tragovi, čiji prvi broj izlazi u prosincu.”Između država ne postoji mržnja, postoji interes, a što je među narodima? Kako ćemo to doznati nego pitajući?”, započeo je pitanjima redovni profesor na Hrvatskim studijima u Zagreb  dr. sc. Renato Matić.

”U Hrvatskoj bi, otkriva rezultate istraživanja, petina Hrvata istjerala Srbe iz države, no 80% ih nema nikakvih problema sa Srbima.
Na izravno pitanje o mržnji, većina odgovara da mržnja ne može vratiti one kojih više nema, a se pitaju i kako bi mogli mrziti nakon što su doživjeli iskustvo mržnje. Govor o mržnji je tema s kojom se može profilirati. Sve dok govor mržnje ima svoju materijalnu isplativost, bit će aktualan”, smatra Matić.

U Njemačkoj, dodaje, imaju resocijalizacijske procese te se tek nakon njih govori o postupcima koje je netko učinio. Za razliku od starije populacije, većina ljudi mlađih od 20 godina, kaže Matić, ne zna razliku između ustaša i četnika, a kada se bave govorom mržnje, najčešće to čine da bi prkosili ‘onima s telke’.

”Najdjelotvorniji odgovor mržnji je onaj koji nedvojbeno kažnjava čin mržnje, ali i autora tjera da spoznaje vlastite zablude”, objasnio je sociolog.

Umirovljeni profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta dr. sc. Drago Roksandić na primjerima je pokazao povijest hrvatsko-srpskih odnosa.

Prvo je podsjetio na reakciju Stjepana Radića na srpske izgrede u Zagrebu. Radić je tada upozorio da se hrvatsko pitanje mora rješavati prvenstveno u Zagrebu i Splitu, potom u Ljubljani i Beogradu, a tek onda na drugim mjestima.

Tribina Anatomija hrvatsko-srpske mržnje | Author: Zarko Basic/PIXSELLZARKO BASIC/PIXSELL

”Inzistiram na tezi da je potrebno kritički promišljati sve što se dogodilo. Kad bi netko usporedio aspiracije u hrvatskom javnom mnijenju u Radićevo vrijeme s onim danas, ne bi vjerojatno bilo dovoljno zadovoljnih s tim aspiracijama”, rekao je Roksandić.Na pitanje otkud mržnja, Roksandić odgovara da među narodima ne može biti ljubavi.

”Države takve kakve jesu ne mogu s pouzdanjem gledati u budućnost. Prvi svjetski rat ostavio je brutalne posljedice, a jugoslavenska je država nastala nakon tog bratoubilačkog rata. Drugi svjetski rat bio je još brutalniji, a nakon njega se stvorila Jugoslavija koja se, po mome mišljenju, još nije u potpunosti raspala”, poručio je povjesničar.

Pojasnio je kako su ljudi koji su radili u nekoliko jugoslavenskih država ili u njima imaju posjede u velikim problemima. Da je stvar bila jednostavna, poručuje, danas ne bismo imali problema.

”Već u samim temeljima Jugoslavija se počela urušavati jer se nije odlučila kako se odnositi prema Drugom svjetskom ratu”, objasnio je Roksandić.

Narodi se, kaže Čolović, ne mrze spontano, ali se počinju mrziti u doba nacionalizma, kad ih huškaju političari.

”Uvijek nam govore da je rat počeo davno u povijesti”, zaključio je Čolović. Express.hr

Slični članci

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije izdvojeno.ba.