PROF. MEHMED JAHIĆ: Banke lihvare građane, Agencija za bankarstvo ih štiti

Ako pogledamo prihode banaka, 70 ili 80 posto nisu iz kamatnog sistema već iz sistema platnog prometa, transakcija, vođenja računa i slično što je do sada bilo besmisleno. Tjeraju nas na bezgotovinski način plaćanja, a to su na svaki način troškovima opteretili.

Banke u BiH bilježe izuzetan rast profita proteklih godina. Otkud ove enormne zarade ino banaka koje su otvorile poslovnice u BiH, pitali smo profesora Mehmeda Jahića sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu:

– Mislim da tu ima jako puno prostora za agencije za bankarstvo i u jednom i u drugom entitetu. Mislim da su dozvolile sebi takvo ponašanje banaka i ispustili su iz svog nadzora i kontrole neke kategorije koje su značajne za stanovništvo i privredu. Ja sam prije nekoliko godina na te kategorije upozoravao i rekao sam da je prisutan monopol stranih banaka koje se kod nas, sa malo svojih različitosti, mogu lako ujediniti oko toga da provode bankarsku politiku kakvu hoće. To se i danas pokazuje.

Padaju kamate na štednju ili ih nema nikako. Padaju kamate na kredite jer kad je na štednju nula može i na kredit biti dva-tri posto. Viška kapitala u svijetu ima, pa i kod nas. Nema samo sigurnih plasmana i onda su se banke okrenule ka tome da sve i svašta u bankarskom prometu naplate.

Ako pogledamo prihode banaka, 70 ili 80 posto nisu iz kamatnog sistema već iz sistema platnog prometa, transakcija, vođenja računa i slično što je do sada bilo besmisleno. Tjeraju nas na bezgotovinski način plaćanja, a bezgotovinski način plaćanja su na svaki način troškovima opteretili.

Došli smo u specifičnu situaciju da se čak naplaćuje i posjedovanje štedne knjižice. Obrada kredita od 0,5 do 1 posto. Pa nisu ovo vremena kad smo ručno računali kredit po čitav dan pa je bilo logike da se naplati. Sad se pritiskom na jedno dugme izračuna kolika je rata kredita. Koji su to napori da se naplati 1 posto od kredita jer softver npr. za sekundu izbaci amortizacijski plan.

Slični članci

Došli smo u prostor kad je banka vidjela da mi svi moramo plaću primiti preko tekućeg računa, da sve penzije idu preko tekućih računa, da sve plaće i plaćanja moraju ići tako i sve što posjedujemo na banci je naplativo.

To što nam novac na tekućem računu stoji za to nam niko ne daje pare, ali ako ga pomjerimo ili ne pomjerimo za vođenje računa plaćamo par maraka. Šta to znači voditi račun ako nije bilo promjena na njemu. Oni imaju pravo naplatiti novac za račun koji je mirovao. Koji je to fizički, pravni, umni potez bio da imaju naplatiti proviziju za vođenje računa. Izvodi su elektronski, ne štampa se više, banka je osjetila da u tom monopolu ima prostora da se naplati dodatnog novca.

Tako da mislim da je naš bankarski kredit poprimio čudan oblik i jako se eksploatacijski postavio prema stanovništvu.

Uloga Agencije za bankarstvo je da uređuje takve odnose. Da savjetuje, predlaže, uređuje, usmjerava da bi bila u funkciji stanovništva, a ne u funkciji monopoliste banaka. Postavlja se pitanje što postoji Agencija za bankarstvo, koja je njena uloga? Da štiti bankarski sistem ili stanovništvo i privredu?

Banke su se kao monopolista uvezali na nivou politike koja utječe na Agenciju za bankarstvo, ali i na nivou organa koji donosi zakone poput parlamenata. Taj lobi je jak i normalno da može, kaže prof. Mehmed Jahić. Izvor: Faktor

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije izdvojeno.ba.