PRAVNA ANALIZA: Kako se krši Ustav BiH

Ustav je po pravnoj snazi najveći, najvažniji i najneprikosnoveniji pravni akt jedne države, tako je to u cijelom svijetu, tako je to i kod nas, u državi Bosni i Hercegovini. Iznad ustava po pravnoj snazi mogu biti samo međunarodni dokumenti, na koje se predmetna država obavezala. Ispod Ustava po pravnoj snazi su zakoni, uredbe i svi drugi podzakonski akti i odluke koje donose organi zakonodavne, sudske i izvršne vlasti, kao i sve druge institucije.

Naša država Bosna i Hercegovina karakteristična je i po tome što unutar njene državne strukture postoji više administrativnih jedinica koje uključuju dva entiteta, Brčko distrikt i deset kantona, čije je osnivanje i funkcionisanje, jednim dijelom uređeno posebnim ustavima, koji su naravno manje pravne snage od Ustava Bosne i Hercegovine, ali i dalje po pravnoj snazi iznad bilo kojeg zakona, donešenog na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini. Iz navedenog proizilazi da se u budućnosti mora djelovati na način da se administrativne jedinice na srednjem nivou vlasti, umjesto posebnim ustavima tih administrativnih jedinica, organizuju na osnovu posebnih statuta, na način kako je to urađeno i sa administrativnim jedinicama na lokalnom nivou vlasti, odnosno sa jedinicama lokalne samourave, jer pojam Ustava je jedan veoma državotvoran pojam i ne treba da se upotrebljava u pravnom oblikovanju i regulisanju srednjeg nivoa vlasti, u koji smo rekli da se kod nas ubrajaju entiteti i kantoni. Sve navedeno predstavlja uvod u priču i definiciju o karakteru države Bosne i Hercegovine i njenih simbola.

Ovdje se dolazi i do pitanja šta je to Bosna i Hercegovina, BOSNA I HERCEGOVINA JE DRŽAVA, to je sasvim jasno svim njenim negatorima, pa je to i jedan od ključnih razloga zašto konstantno rade na njenom rušenju, ali i na eklatantnom kršenju njenog Ustava. Svjedoci smo stalnih nasrtaja na državnost države Bosne i Hercegovine, a samim tim i svih njenih institucija, te istovremeno jačanje administrativnih jedinica srednjeg nivoa vlasti, gdje se posebno ističe bosanskohercegovački entitet RS.

Šta se najviše osporava?

Prvo se krenulo sa izmjenama naziva mjesta u navedenom entitetu, na način da je ukinut prefiks Bosanski u nazivima svih mjesta koji su ga sadržavali i to protivustavno, iako je Ustavni sud tog entiteta to ocijenio kao ustavnim, uprkos tome što su Bošnjaci grubo preglasani, zatim se nastavilo sa donošenjem niza zakona koji su za cilj imali onemogućavanje Bošnjaka i Hrvata da zadrže svoju imovinu, jer su im stavljene prevelika porezna opterećenja, a zakoni koji regulišu pravo vlasništva i posjed su do te mjere banalizirani, da vam ukoliko se ne pojavljujete na svom imanju, isto može biti oduzeto i dodijeljeno osobi koja tvrdi da je to njeno, dalje je nastavljeno zabranom izučavaja bosanskog jezika povratničkoj djeci, zatim onemogućavanjem pri zapošljavanju u javnim institucijama entiteta, nazivanje institucija Bosne i Hercegovine tzv. „zajedničkim institucijama, itd., da bi kulminiralo osporavanjem najvažnijeg simbola svake države, a to je zastava, ali i samog karaktera države Bosne i Hercegovine.

Šta stoji iza zahtjeva da pored zastave države Bosne i Hercegovine, stoje i zastave entiteta ili naroda, pa stoji upravo težnja za negiranjem državnosti države Bosne i Hercegovine i njenog karaktera.

Ustav države Bosne i Hercegovine jasno u članu 1. stav 1. kaže „Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada “Bosna i Hercegovina”, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje država članica Ujedinjenih naroda i može kao Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u drugim međunarodnim organizacijama.“

Iz navedenog jasno proizilazi da je Bosna i Hercegovina država, čiji je državnopravni kontinuitet neupitan, te da ona nije bilo kakav zajednica određenih cjelina ili administrativnih jedinica koje imaju obilježja države, već se samo kaže da je njena unutrašnja struktura modificirana, u odnosu na raniju koja je poznavala samo centralni i lokalni nivo vlasti, na način da je sada uveden i srednji nivo vlasti koji prepoznaje entitete i na određeni način kantone.

Slični članci

Nesporno je i da se u stavu 3. istoga člana kaže i sljedeće „Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljem tekstu “entiteti”).“ Što jasno znači da nije bilo kakav zajednica entiteta ili nečega drugog, već je samo unutrašnja struktura u pogledu srednjeg nivoa vlasti pojašnjena i potvrđena, prventsveno iz razlog lakšeg postizanja mira i uvažavanja ranijih političkih dogovora i načina samoorganizovanja u ratnim uslovima.

Jasno je ukoliko se navedene činjenice objektivno razmatraju da je suverenitet, teritorijalni integritet, ali i sami karakter države i državnosti Bosne i Hercegovine neupitan, te da je iz navedenog apsolutno jasno, da državnost Bosne i Hercegovine ne može biti narušena, ali može biti narušen i promijenjen status i karakter svih njenih unutrašnjih administrativnih jedinica iz kojih je sastavljena, što znači da se i sam srednji nivo vlasti može i mora modifikovati, u šta apsolutno spadaju i dva entiteta.

Treba posebno naglasiti da unutar institucija Bosne i Hercegovine, pored zastave države Bosne i Hercegovine, nema mjesta niti jednoj drugoj zastavi bilo kojeg drugog nivoa vlasti, iz veoma jasnog razloga, a to je da je Bosna i Hercegovina apsolutno suverena zemlja, bez obzira na postojanje OHR-a, da Bosna i Hercegovina nije bilo kakava federalna ili konfederalna državna zajednica, da u formiranju njenih organa vlasti učestvuju isključivo njeni građani, putem direktnih, slobodnih i demokratskih izbora, te da bez obzira na specifičan izborni sistem, koji pri kreiranju izbornih jedinica uvažava administrativno-teritorijalnu podjelu srednjeg nivoa vlasti ne predstavlja osnov da svaka administrativna jedinica bude predstavljena sa svojim simbolom unutar državnih instistucija države Bosne i Hercegovine.

Institucije države Bosne i Hercegovine, nisu bilo kakve tzv.“zajedničke institucije, jer je taj termin antiustavan i nigdje se ne spominje u Ustavu Bosne i Hercegovine, već je u Ustavu decidno na svim mjestima navedeno da se radi o INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE, iz čega nedvosmisleno proizilazi da su to samostalne institucije, koje se samostalno formiraju, osim u specifičnim segmentima izbora Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koji se formira indirektnim putem, ali iz opravdanih razloga.
Također je važno spomenuti i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, kao jedan od najvažnijih organa i simbola državnosti koji se također neprestano pokušava oslabiti. Naime član 5. Ustava Bosne i Hercegovine kaže:

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske.

1. Izbor i trajanje mandata
a) Članovi Predsjedništva biraju se neposredno u svakom entitetu (tako da svaki glasač glasa za popunjavanje jednog mjesta u Predsjedništvu), u skladu sa izbornim zakonom kojeg donosi Parlamentarna skupština. Međutim, prvi izbori će se održati u skladu sa Aneksom 3. Opšteg okvirnog sporazuma. Bilo koje upražnjeno mjesto u Predsjedništvu će biti popunjeno od strane odgovarajućeg entiteta, u skladu sa zakonom koji će donijeti Parlamentarna skupština.“
Nema potrebe govoriti o diskriminatornom karakteru ovih odredbi, već nam je poznata Presuda ESLJP Sejdić i Finci, ali je međutim važno pojasniti da se iz njih jasno vidi da članovi Predsjedništva BiH ne predstavljaju entitete, već svi skupa narode i građane Bosne i Hercegovine i to zajednički, isključivo na osnovu propisa države Bosne i Hercegovine, bez bilo kakvih nadležnosti organa srednjeg nivoa vlasti, što dovoljno govori i o samoj suverenosti ovog organa. Samim time i priča o postavljanju bilo kakvih drugih simbola u institucije Bosne i Hercegovine, je bezpredmetna i suvišna. Treba napomenuti svakako i pokušaje uplitanja entiteskog predsjednika u proces imenovanja ambasadora i pojasniti zloupotrebu do koje je došlo tumačeći ustav bosanskohercegovačkog entiteta RS, u kojem je ostala odredba da entitetski predsjednik bira ambasadore. Navedena odredba je apsolutno bezpredmetna, kao i još niz drugih, poput toga da u tom entitetu postoji smrtna kazna, da mu je Sarajevo administrativni centar itd., što sve datira iz perioda kada je navedeni entitet preuzeo ustav tzv. Srpske republike Bosne i Hercegovine, koja je bila paratvorevina untar međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine.

Postoji naravno još mnogo stvari koje treba i koje će trebati razotkriti i pojasniti građanima države Bosne i Hercegovine, što nas naravno sve skupa ne smije umoriti od suverene i cjelovite Bosne i Hercegovine i insistiranja na potpunoj primjeni Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, a ne samo nekih njegovih dijelova.  Autor: Merim Serdarević, MA prava

 

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije izdvojeno.ba.