OSMIĆ: BiH mora puno više ulagati u Oružane snage

Zekerijah Osmić, bivši ministar obrane Bosne i Hercegovine u mandatu 2012. – 2015. iz Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, za fejsbuk rubriku Zašto Radija Slobodna Evropa govori o ulaganjima u modernizaciju oružanih snaga BiH i zemalja regije Zapadnog Balkana, ulaganjima zemalja članica Sjeveroatlantskog saveza (NATO).

Osmić na početku podsjeća da značajan broj zemalja članica NATO ne izdvaja dva posto BDP-a za svoje oružane snage. Govoreći konkretno o Sloveniji, Hrvatskoj i Crnoj Gori koje su već duže vrijeme članice NATO-a, on nije siguran da li one izdvajaju navedeni postotak.

“Znam da je nekoliko zemalja, a tu su najglasnije bile Sjedinjene Američke Države, koje insistiraju da da se ispoštuje i to pravilo u NATO savezu, jer su Sjedinjene Američke Države, kako one to kažu, najviše sredstava izdvajale u NATO savezu. Mislim da rasprave na samitima NATO zemalja idu često u tom pravcu i one su prilično teške, jer i druge zemlje ne mogu, naravno, baš lako ispuniti taj uvjet. Međutim, mislim da stalne rasprave i stalni pritisak govori da će one morati što bliže doći do dva posto”, kazao je Osmić za Radio Slobodna Evropa.

Budžet za plaće, hranu i prijevoz

Posebno se osvrnuo na stanje u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, u kojoj se trenutno čeka na formiranje nove državne vlasti.

Tu je, barem prema izjavama predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA), Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Bakira Izetbegovića, Milorada Dodika i Dragana Čovića, glavni kamen spoticanja pitanje integracije u taj savez.

Za članstvo u NATO-u su SDA i HDZ BiH dok su SNSD, ali i druge stranke iz bh. entiteta Republika Srpska protiv i navode da “slijede politiku neutralnosti Republike Srbije”, te da “ne žele granicu NATO-a na rijeci Drini koja će dijeliti Srbe”.

U Bosni i Hercegovini od izbora u oktobru 2018. još uvijek nije formirano novo Vijeće ministara BiH i vode se rasprave je li BiH u Akcijskom planu za članstvo (MAP) kao pripremi za punopravno članstvo i hoće li ili neće BiH poslati Godišnji nacionalni program (ANP) koji podrazumijeva popis političkih, ekonomskih, vojnih i drugih reformi, a na kojem inzistira SDA, a protivi se SNSD.

Osmić kaže da je stanje u Oružanim snagama prilično daleko od NATO standarda i da će BiH morati puno više ulagati ukoliko se želi priključiti tom savezu.

Osmić je podsjetio na činjenicu da NATO insistira da svaka zemlja članica NATO-a izdvaja dva posto GDP-a iz budžeta za svoje oružane snage i da će i finansiranje Oružanih snaga BiH sasvim sigurno biti jedna od stvari koje će “kad-tad doći na red u ovaj Akcioni plan (MAP)”.

“U moje vrijeme, a kako sam čitao i ovih godina poslije mog mandata, na godišnjem nivou Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine dobije otprilike između 280 miliona i 290 miliona maraka (od oko 143 do oko 148 miliona eura). Taj budžet uglavnom, a što vjerovatno neće odgovarati NATO standardima, troši se za plate vojnika i oficira i podoficira…”, kazao je Osmić i pojasnio da se od tih 280 miliona oko 180 miliona maraka trošilo na plate.

“Još jedan detalj je bitan ovdje napomenuti, dakle da velik broj pripadnika Oružanih snaga BiH ne živi u kasarnama, nego živi u svojim objektima, u svojim, da ne kažem, kućama i oni putuju na svoje smjene u Oružane snage, odnosno na svoja, nazvao bih, radna mjesta. Znači, u tom slučaju za sve pripadnike potrebno je izdvojiti sredstva za prijevoz, potrebno je izdvojiti odvojeni život. I, naravno, moram kazati da svi pripadnici Oružanih snaga, mislim i na vojsku i na podoficire i oficire, a mislim i na sva tri naroda i ostale koji su pripadnici Oružanih snaga to koriste”, naveo je Osmić i dodao da je riječ o 50 miliona maraka (oko 25,5 miliona eura). Naglasio je i da će se “vojska najprije trebati smjestiti u kasarne”, čime će se smanjiti ti troškovi.

“Dakle, 180 miliona maraka ide na plate i 50 miliona su dodaci, razni, ovi koje sam pobrojao i to je 230 miliona tako da preostali dio ide na nabavke, a nabavke su prvenstveno da se vojska hrani i naravno osnovne potrepštine, a to je da se vojska grije, da imamo gorivo za helikoptere, naftu za grijanje kasarni itd.”, naglasio je Osmić.

Modernizacija kroz donacije

On je istaknuo da “za neku modernizaciju skoro da ne ostaje ništa” i da se modernizacija Oružanih snaga BiH “uglavnom provodila kroz razne donacije nekoliko BiH prijateljskih zemalja, od strane NATO-a i drugih”.

“Ono što ja znam, najviše doniraju Sjedinjene Američke Države, zatim je tu vrlo prisutna Kina, tu je i Turska i nekoliko evropskih zemalja. Najviše su se donirala sredstva vezana za elementarne nepogode koje su se događale posljednjih godina u BiH pa smo se najčešće orijentisali da dobijemo sredstva ona koja će moći otklanjati posljedice takvih. To su mašinerija, bageri ili takve slične stvari. Znači, u ovom slučaju ne govorim o naoružanju, jer mislim da u moje vrijeme (2012. – 2015. godina, op.a.) da nije bilo donacije u naoružanju. Pretpostavljam da i ovih godina toga nije bilo”, kazao je Osmić za Zašto Radija Slobodna Evropa.

Slični članci

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije izdvojeno.ba.