KORUMPIRANOST, NERAD, ANTIBOŠNJAŠTVO, NEPOTIZAM: Kuda ide pravosuđe BiH?

Nakon korupcijske afere s kojom se, prema pisanju medija, u vezu dovodi i predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) Milan Tegeltija, na površinu izlaze problemi o kojima je bosanskohercegovačko pravosuđe godinama ćutalo.

Dok s jedne strane nosioci pravosudnih funkcija ukazuju na probleme i zahtijevaju da se profesionalizam i moral vrate u pravosuđe, drugi se pak bave diskreditacijom neistomišljenika. Optužbe za nepotizam, nasilništvo i nerad ne završavaju disciplinskim postupcima, već u medijima.

Da su afere koje ovih dana potresaju najviše pravosudne instance u BiH već počele da uzimaju danak ukazale su pismom sutkinje Kantonalnog suda u Sarajevu Jasenka Potogija i Sanja Jaramaz-Dedić. Kako se navodi u pismu, zbog dosadašnjih postupaka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća koji dovode u pitanje moralnost i profesionalnost pravosuđa u cjelini, trpe posljedice narušenog povjerenja javnosti.

No, u VSTV-u bave se uglavnom međusobnim trvenjima i optužbama na ličnoj osnovi, ponajprije prema onima koji kritikuju njihov rad i ponašanje.

Posljednje u nizu je nedavno saopćenje za javnost potpredsjednice ove krovne pravosudne institucije u BIH Ružice Jukić u kojem optužuje bivšeg predsjednika VSTV-a, danas sudiju Državnog suda Branka Perića i sudiju u Okružnom sudu u Banjaluci Milana Blagojevića, za nepotizam, nasilništvo i nerad, a kao odgovor na njihove javne istupe u kojima kritikuju rad VSTV i predsjednika Milana Tegeltije.

Član VSTV Goran Nezirović za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje da je to jedan od ozbiljnih simptoma slabosti u Vijeću. Dok jedni, kaže, kritiziraju konstruktivno, drugi se bave diskreditacijom kolega na način ispod nivoa dobrog ukusa.

“Na neutemeljene kritike i eventualno narušavanje ugleda pravosuđa ili povrede etičkih kodeksa odgovara se na drugačiji način, predviđen pravnim normama. Ta pojava ukazuje i na nesposobnost VSTV-a BiH da se na ozbiljan i pravilan način bavi regulacijom sudskog sistema, da pokaže duh otvorenosti i samokritičnosti te da prihvati opravdane kritike. Umjesto toga dopuštamo sebi da se s vremena na vrijeme pretvaramo u centar za istraživanje tuđih života. Na taj način dajemo povoda za senzacionalističko problematiziranje stanja u pravosuđu”, objašnjava Nezirović.

“Nažalost u ovoj situaciji je teško vjerovati pravosuđu. Ovi ljudi nisu bili spremni preispitati vlastitu odgovornost, pa kako da vjerujemo da će provoditi nešto drugo. Sve što koriste u svoju odbranu je da proglašavaju one koji su došli do konkretnih primjera da su oni za to krivi pozivaju se na nacionalne razmirice unutar same te grupe što je najmanje tačno, jer svi oni imaju isti interes – da opstruiraju pravdu”, kaže Karić.

Slični članci

Pravosuđe je stub vlasti, ali je u slučaju BiH ono njegova svojevrsna ispostava, kaže za RSE nekadašnji sudija Ustavnog suda Federacije BiH i pravni ekspert Kasim Trnka. Baš kao i u političkom životu i u vrhu pravosuđa vlada diferenciran odnos prema državi.

“Nažalost iz toga je proizašla negativna selekcija osoba koje obnašaju javne funkcije pa i ove u pravosuđu. I to što sada se tako ponašaju sami kompromitiraju pravosuđe i to pokazuje da prije svega nisu dorasli tim funkcijama i da javnost sve više gubi povjerenje. Još je otvorenije pitanje kako demokratska javnost ne vrši pritisak da se preduzimaju korektni potezi i da se ne kompromitiraju na način na koji to sada čine”, dodaje Trnka.

Poštenje je zaboravljena kategorija, nema odgovornosti, već se prate politički trendovi, smatra profesor Ustavnog prava Nurko Pobrić.

“Iluzorno je očekivati da imamo savršen ili dobar pravosudni sistem, a s druge strane imamo totalno anarhično društvo, to jedno s drugim ide. Pravosuđe je mnogo bolje funkcioniralo prije deset godina u BiH nego sada. Zašto je to tako, vraćamo se na ovaj prvi stav – i stanje u društvu i u politici je sada gore nego što je bilo prije deset godina”, navodi on.

Pravni ekspert Duško Košpić kaže kako su u BiH stvoreni svi uslovi da se pravda onemogući, kao i da se stvori situacija kakvu danas imamo po pitanju odgovornosti.

“U jugoslovenskom krivičnom zakonodavstvu bilo je predviđeno da ukoliko tužilac neće da preuzme gonjenje po podnesenoj krivičnoj prijavi obavještavao je podnosioca prijave koji je imao mogućnost da nastavi krivično gonjenje, bazirano na činjenicama i dokazima kojima raspolaže. Sada u krivičnom zakonodavstvu i BiH i RS se to promijenilo u smislu da se onemogućava ostvarenje pravde, jer ako tužilac neće da goni po prijavi obavještava podnosioca koji sada nema pravo da dalje goni već samo da se žali kolegiju tužilaca. A mi u praksi imamo da tužioci kolegijalno odlučuju u principu što odluči tužilac to potvrdi i kolegij tužilaca”, navodi kao primjer Košpić.

Dok se u BiH stvaraju uslovi za nekažnjivost, Evropska unija (EU) čiji zvaničnici insistiraju na vladavini prava u BiH, sa spiska učesnika studijskog putovanja u Pariz, kako piše magazin Žurnal, su skinuli čelnike VSTV-a Milana Tegeltiju i Ružicu Jukić.

Obrazloženje je da će biti pozvani dogodine, jer se ovaj put sastanak održava na nižem, tehničkom nivou. Zanimljivo je da su prije pisanja o aferi “Potkivanje”, oboje bili na spisku za put u Pariz, tvrdi online magazin Žurnal, koji je i objavio ovu aferu. RFE

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije izdvojeno.ba.