GODIŠNJICA OSLOBODILAČKE AKCIJE OLUJA: U Srbiji pomen, u Hrvatskoj slave oslobađanje domovine i povratak protjeranih

Godišnjica vojne akcije “Oluja“ u Hrvatskoj se obilježava kao Dan pobjede i oslobađanje okupiranih područja, te povratak oko 150.000 protjeranih od 1991. godine

Više hiljada ljudi okupilo se na platou ispred manastira Krušedol na Fruškoj gori kod Novog Sada na obeležavanju Dana sećanja na stradale i prognane Srbe na godišnjicu hrvatske vojno-policijske akcije “Oluja” izvršenoj prije 24 godine.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je okupljenima da „ne treba dati da se srpske žrtve nipodaštavaju“ i da će Srbija „znati sebe da sačuva“.

„Kada nismo imali slogu između Srbije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine, dogodila se ’Oluja’. Naše je da vodimo računa da se to nikada više ne dogodi“, rekao je Vučić.

„Ponosan sam na to što su sa nama svi srpski politički predstavnici iz Crne Gore, za razliku od zvanične Podgorice koja svoje predstavnike šalje na ‘Dan pobede’ u Knin“, izjavio je Vučić, dodajući da su tu i politički predstavnici Srba i iz drugih bivših jugoslovenskih republika.

„Srbi su danas, ma gde da žive, apsolutno ujednjinjeni i znaju šta im je činiti“, rekao je on.

Dodao je i da „večeras neki slave sladostrasno i slavodobitno to što su Srbi proterani iz Hrvatske”.

“I to uz pesme uz koje pristojni ljudi ne bi mogli ni da stoje ni da sede. Uz koje veličaju ustaške nacističke pozdrave. Uz pesmu da će nas stići njihova ruka i preko Drine. Odgovor za sve njih i za Franju Tuđmana: otišli su Srbi, to je velika tuga i muka za svakog Srbina. Je li Hrvatska srećnija i uspešnija zbog toga?
Nisu Srbi nestali, nije Srbija nestala, večeras vidite narod koji je spreman da odbrani svoj rod, da voli svoju zemlju i da se time diči. Nemojte da mislite da ne umemo da odgovorimo snažnije, možemo ali nećemo“, rekao je predsednik Srbije.

Vučić je poručio i da je budućnost mir, da treba pokazati poštovanje prema drugim žrtvama, ali da ne treba dati da se srpske žrtve nipodaštavaju.

On je rekao i da Srbi „nisu hteli da osvoje ništa, već da se brane“.

„Dobrodošli Krajišnici u svoju Srbiju, ovo je vaša kuća, ovde niste stranci“, rekao je Vučić.

Povodom izjave patrijarha Irineja da se „nada da će se buduće generacije pokajati zbog ’Oluje’“, Vučić je rekao : „Neće se to dogoditi, ali mi moramo da budemo drugačiji, da priznamo svoje greške, ali mi moramo o tome da govorimo, da podsećamo odakle smo“.

„Lako je meni bilo večeras da pričam o svim greškama iz prošlosti, ali iz njih treba izvući pouke“, dodao je on.

Centralnim državnim pomenom odaje se pošta žrtvama hrvatske vojno-policijske akcije “Oluja”, kada je, prema podacima Helsinškog odbora za ljudska prava Hrvatske, početkom avgusta 1995. godine proterano oko 250.000 Srba, a ubijeno više od 600.

„Današnji dan je dan kada se sećamo onog mnogobrojnog postradalog našeg naroda, koji su nevino lišeni života. Njihovo stradanje bilo je planirano od najvišeg vrha tadašnje države Hrvatske koji je imao cilj da taj kraj potpuno očisti od srpskog naroda, koji je vekovima živeo na tim prostorima“, rekao je okupljenima poglavar Srpske pravoslavne crkve Irine, koji je služio parastos žrtvama.

On je naveo da od Rimokatoličke crkve očekuje „osudu zločina“, te da on „ne ostane nekažnjen“.

„Ali ona je ćutala do danas. Njeno ćutanje osnažilo je mnoge koji su zločine počinili. Da se ta reč čula, ne bi se desilo mnogo od onoga što se desilo“, naveo je Irinej.

On je rekao i da ukoliko dođe do „pokajanja zbog počinjenog zločina, izvinjenje treba prihvatiti“.

„Nije čitav narod takav, ja znam mnogo ljudi koji su osudili i osuđuju ono što se desilo u Hrvatskoj. Ali njihov glas se ne čuje dovoljno“, dodao je on.

Dodik: Da se okupimo oko jake Srbije, naše druge države

Srpski član predsedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik rekao da je ”etničko čišćenje Srba iz Hrvatske završni čin onoga što je započeto u Drugom svetskom ratu”.

“Ja se nadam da su Srbi naučili do sada da kad god nemamo državu, nemamo slobodu. Mi smo deo jednog jedinstvenog naroda, dosta nam je što nas drugi dele. Treba da se okupimo, da se saberemo oko snažne i jake Srbije. Srpski narod danas ima dve svoje države – Republiku Srpsku i Srbiju”, poručio je Dodik.

Dodik je rekao i da je ”zahvalan što današnje rukovodstvo Srbije pomaže Republici Srpskoj i što se ne krije od toga”, kao i da Srbija radi na tome da očuva „ono što je najvažnije u ovom veku, a to je srpski nacionalni identitet“.

Obeležavanju Dana sećanja prisustvovali su premijerka Ana Brnabić i ministri u Vladi Srbije, predsednica Skupštine Srbije Maja Gojković, donedavni predsednik Srpskog nacionalnog vijeća Hrvatske Milorad Pupovac, predsednica Republike Srpske Željka Cvijanović i premijer Radovan Višković.

Godišnjica vojne akcije “Oluja“ u Hrvatskoj se obeležava kao Dan pobede i oslobađanje okupiranih područja, te povratak oko 150.000 proteranih od 1991. godine.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković uputio je čestitku u povodu Dana pobede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, navodeći da je zahvaljujući vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“ 5. avgusta 1995. u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćen najveći dio okupiranih hrvatskih teritorija, „što je donijelo slobodu i mir domovini“.

„Uz požrtvovnost i hrabrost hrvatskih branitelja, umijeće zapovjednika Hrvatske vojske i policije, slogu hrvatskog naroda i državničku mudrost prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana, u svega četiri dana oslobođen je najveći dio okupiranih područja Hrvatske. Grad Knin, jedno od sjedišta hrvatske državnosti, vraćen je u ustavni poredak suverene, samostalne i međunarodno priznate Hrvatske, a omogućen je i prekid opsade Bihaća, kao i oslobađanje velikog dijela Bosne i Hercegovine“, naveo je Plenković u poruci objavljenoj na sajtu Vlade Hrvatske.

Dodao je da je zahvaljujući „Oluji“, „hrvatsko je vodstvo, uz pomoć Ujedinjenih naroda, osiguralo i mirnu reintegraciju Vukovara i cijelog hrvatskog Podunavlja, čime je 1998. konačno ostvarena cjelovitost hrvatskog državnog teritorija“, te da su se „tisuće prognanih vratili svojim domovima, a trajni je mir omogućio postupnu obnovu, revitalizaciju i izgradnju zemlje“.

„Danas u uređenoj Hrvatskoj, koja će u prvoj polovici 2020. godine predsjedati Europskom unijom, s ponosom i posebnim pijetetom prisjećamo se svakoga života i svake žrtve utkane za slobodu Hrvatske koji su trajni podsjetnik i putokaz u izgradnji još uređenijeg i naprednijeg društva“, napisao je Plenković.

Grabar-Kitarović: Budimo neumorni u domoljublju

Predsednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović čestitala je hrvatskim državljanima Dan pobede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 24. godišnjicu vojno-policijske operacije “Oluja” i pozvala na “neumornost u rodoljublju”.

Ona je u nedjelju je na Kninskoj tvrđavi istaknula kako je Oluja bila besprijekorno čista, oslobodilačka operacija Hrvatske vojske i policije.

Hrvatska predsjednica je to izjavila na Kninskoj tvrđavi u nedjelju navečer, u nazočnosti državnog vrha, gdje je priređeno primanje za ratne zapovjednike iz Domovinskog rata. “Oluju moramo objasniti onako kako je ona bila, besprijekorno čista, oslobodilačka operacija Hrvatske vojske i policije hrvatskog teritorija”, rekla je.

Dodala je i kako je hrvatska diplomacija u Oluji odigrala svoju ulogu te podsjetila kako se moglo učiniti i puno više.

Prisjetivši se razgovora s vojnicima tijekom posjete Afganistanu poručila je kako se domovina brani dok su neprijatelj i opasnosti daleko. Da je Hrvatska u vrijeme agresije bila članicom NATO saveza, ne bi se dogodio ni Vukovar, ni rat, rekla je dodavši kako se danas Hrvatska brani i u Afganistanu jer ako ta daleka zemlja padne, možemo očekivati sedam milijuna ljudi koji će krenuti prema Europi.

Govoreći o obrani Hrvatske u Domovinskom ratu istaknula je kako ju je grizla savjest. “Najradije bih uhvatila pušku i otišla na bojište, ali shvaćala sam da nije stvar samo u metcima i u suočavanju s onima koji su ispred vas”, istaknula je i naglasila kako je bila svjesna da ima dužnost u Ministarstvu vanjskih poslova.

Između ostaloga, naglasila je i to da se, kada je radila kao pomoćnica glavnoga tajnika NATO, trudila i radila na tome da se Oluja objasni kao zakonita vojna akcija.

Istaknula je posebno zahvalnost bivšem ministru obrane SAD-a generalu Mattisu, koji je, navela je, rekao da je Oluja “besprijekorno izvedena hrvatska vojna operacija koja je ušla u udžbenike vojne povijesti.

Izrazila je žaljenje za svakom žrtvom. “Sami smo se obranili i u međuvremenu stvorili vojnu silu te osjećaj zajedništva”, poručila je predsjednica.

Godišnjica vojne akcije “Oluja“ u Hrvatskoj se obilježava kao Dan pobjede i oslobađanje okupiranih područja, te povratak oko 150.000 protjeranih od 1991. godine. RFE,   Jutarnji

Slični članci

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije izdvojeno.ba.