EVROPSKI PARLAMENT OSUĐUJE FRANCUSKU: Zastupnici ljevice i desnice osudili postupanje policije prema “žutim prslucima”

Zastupnici EP pozvali na zabranu sredstava za suzbijanje nereda, poput tzv. “flash balls”. i gumenih metaka koji uzrokuju “sakaćenje”

Zastupnici Evropskog Parlamenta su održali raspravu o pravu na mirno prosvjedovanje i razmjernu primjenu sile na kojoj su mahom ljevica i desnica odlučno osudili postupanje policije na prosvjedima “žutih prsluka” u Francuskoj i pozvali na zabranu sredstava za suzbijanje nereda, poput tzv. “flash balls”. i gumenih metaka koji uzrokuju “sakaćenje”.

Također su osudili najavu Pariza o donošenju novog zakona kako bi se sankcionirali oni koji ne poštuju obvezu da prijave prosvjed, one koji sudjeluju u neprijavljenom prosvjedu i one koji dolaze na prosvjede s fantomkama, ocijenivši da se “priprema legalna represija”.

“Zatvori u Francuskoj su puni, puno je ozlijeđenih i to moramo prokazati. Francuska je nekada bila inspiracija za zaštitu sloboda, a sada je na djelu autoritarnost Macrona”, kazao je francuski zastupnik Younous Omarjee iz Konfederalnog saveza Ujedinjene europske ljevice i Nordijske ljevice. (GUE/NGL).

Njegovi stranački kolege opetovano su pozvali na zabranu korištenja gumenih metaka, dimnih bombi, suzavaca i ostalih sredstava koja, kako tvrde, uzrokuju “sakaćenje”.

Klub zastupnika Zelenih također je izrazio zabrinutost zbog dovođenja u pitanje prava na prosvjedovanje i ocijenio da Europska komisija (EK) ima dvostruke standarde i da bi se drugačije postavila da se radi o Mađarskoj ili Poljskoj, ali da se “očito Francuskoj ne drži lekcija” i da se nju ne proziva zbog “represije” prema prosvjednicima.

Od hrvatskih zastupnika u raspravi je sudjelovala Ruža Tomašić  (Europsko konzervativci i reformisti/ECR), koja je kazala da je “miran prosvjed važan instrument izražavanja nezadovoljstva u svakom demokratskom društvu”,

“Unija bi u suradnji s vladama država članica trebala osigurati da u svim članicama građani mogu slobodno  konzumirati svoje pravo na slobodno izražavanje i prosvjedovanje”, kazala je Tomašić i dodala da neki čelnici na to pravo “ne gledaju blagonaklono”.

Ocijenila je  da prijava prosvjednog skupa mora biti “brza, jednostavna i besplatna”, umjesto da se raznim mjerama i nametina nastoji obeshrabriti građane.

Također je istaknula da “nasilni prosvjednici ne smiju biti opravdanje za nerazmjernu primjenu sile”

Florian Philippot, iz Kluba zastupnika Evrope sloboda i demokracije (EFDD), je kazao da “ne podržava razbijače, ali da je pravo na mirno prosvjedovanje dovedeno u pitanje”.

Slični članci

“Vlast mlati svoj narod umjesto da odgovori na njegove zahtjeve”, kazao je zastupnik koji je na sebe obukao žuti prsluk.

Klub zastupnika Evrope nacija i sloboda (ENF) je ustvrdio da je u Francuskoj uveden opresivni porezni sustav, da su se povećali troškovi života, da je sve veća nejednakost te da je vlast uvela stroge mjere štednje i dozvolila masovnu nekontroliranu imigraciju.

“Sloboda demonstriranja je temeljno načelo demokracije, dio ustavnog prava i međunarodnih ugovora”, kazao je Gilles Lebreton iz ENF-a.

Poljski konzervativac Marek Jurek je kazao da vlasti EU-a “pretpostavljaju da je korištenje sile od strane liberalnih vlada opravdano”.

Zastupnica socijalista (S&D) Christine Bonnefoy je kazala da “ne želi smanjenje naših sloboda kao što to novim zakonom želi učiniti Francuska”>

Ispred Evropske komisije se zastupnicima obratio Karmenu Vella i kazao da je, “kada se prosvjed pretvori u nasilje i kada se koristi govor mržnje, potrebno reagirati kako bi se zaštitile slobode i prava drugih.

“Pritom, naravno, treba osigurati sigurnost građana. Vlast treba osigurati pravo izražavanja i pravo na prosvjed u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim obvezama”, kazao je Vella.

O pravu na mirno prosvjedovanje i razmjernu upotrebi sile predana su četiri prijedloga rezolucije, a glasovanje je najavljeno za četvrtak.

Od početka mobilizacije “žutih prsluka” krajem prošle godine u pritvoru se nalazi 5.600 osoba, a pravosuđe je izreklo oko 1000 presuda.

Pokret se počeo rađati, najprije na razini peticije još u maju, a s vremenom je izrastao do golemih razmjera te se pretvorio u akciju. Prva ozbiljna prosvjedna akcija, nazvana “Dan akcije”, održana je 17. novembra kada je na ulice diljem zemlje izašlo oko 300.000 nezadovoljnika.

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije izdvojeno.ba.