EFENDIĆ SE NE SLAŽE SA FEDERALNOM VLADOM: Predloženi zakoni pogoduju poslodavcima, ne radnicima

Umjesto predloženih 13% poreza na sve plate veće od 800 KM, za raspon plata od 1.200 – 2.500 KM odrediti poreznu stopu od 15%, za plate od 2.500 – 4.000 KM 20%, i za sve plate iznad 4.000 KM 25%. Finansijski efekat bi bio približan ili isti, ali mnogo pravednije društvo

Semir Efendić, načelnik općine Novi grad Sarajevo, Facebook

Ljetos sam napisao jedan status koji je izazvao dosta pažnje i komentara, a u vezi je sa odlaskom ljudi iz BiH i malih plata zbog kojih ljudi najviše odlaze. Napisao sam tada da je potrebno donijeti nekoliko zakona kako bi se stvari popravile i minimalna plata povećala barem na 1.000 KM, i da je to moguće samo ako Vlada manje sluša one koji sebe nazivaju velikim poslodavcima iz prostog razloga što povećanje plata ne ide zajedno sa povećanjem njihovog profita. Nažalost, ovih dana se izgleda dešava suprotan proces i “lisica je ušla u kokošinjac da u njemu poreda stvari”. Tačnije, pod velikim pritiskom udruženja poslodavaca, Vlada FBiH usvojila je set zakona i uputila ih prema Parlamentu na usvajanje, a u cilju “rasterećenja” poslodavaca.

Radi se o tome da je zbog odlaska velikog broja ljudi na strana tržista rada došlo do povećanja plata u većini sektora što je djelimično utjecalo na smanjenje velikih profita, pa su poslodavci krenuli u akciju tamo kuda je najlakše, a to je smanjenje doprinosa za penziono i zdravstveno osiguranje i smanjenje poreza na dohodak za plate do 800 KM kojih je nažalost najviše kada je privreda u pitanju. Zanimljivo je da se o ovako važnom setu zakona ne vodi široka društvena rasprava, nego se ide na ekspresno usvajanje u svega desetak dana između sjednica Vlade i Parlamenta FBiH.

Po mom mišljenju ovaj set zakona ne može se usvajati bez izmjene zakona o minimalnoj plati koja zbog alarmantnog stanja u kojem se država nalazi i velikog odlaska ljudi iz BiH ne bi smjela biti manja od 1.000 KM. Ali, i da uvažimo argumente poslodavaca, da bi ovaj iznos plate bio poguban za pojedine oblasti i poslovanje učinio neisplativim, može se krenuti prema tom cilju upravo kroz set zakona koji su u proceduri.

Prvo porez na dohodak kojeg su u prijedlogu oslobođene plate do 800 KM velikim ekserom zakucava plate u privredi na taj iznos pa ga poslodavci neće prelaziti kako bi troškovi poslovanja bili jeftiniji. Po mom mišljenju ova granica se mora podići na 1.200 KM do kojeg iznosa plate neće biti oporezovane, a uvesti diferencirana stopa poreza na plate veće od 1.200 KM. Jednostavno umjesto predloženih 13% poreza na sve plate veće od 800 KM, za raspon plata od 1.200 – 2.500 KM odrediti poreznu stopu od 15%, za plate od 2.500 – 4.000 KM 20%, i za sve plate iznad 4.000 KM 25%. Finansijski efekat bi bio približan ili isti, ali mnogo pravednije društvo. Sve i da se prihodi budžeta od poreza na dohodak koji pripadaju Kantonima i Općinama djelimično smanje, nije nikakva šteta kada oni ostaju građanima sa najmanjim primanjima.

Kada je u pitanju Zakon o doprinosima tu je stvar sa predloženim izmjenama Zakona daleko opasnija naročito sa Prijedlogom koji se odnosi na doprinose za penziono osiguranje. Predloženo je da se sa sadašnjih 23% doprinosa smanje na 18%, i to da umjesto dosadašnjih 6% koje plaćaju poslodavci ubuduće ne plaćaju ništa, a umjesto dosadašnjih 17% koje plaćaju radnici, ubuduće plaćaju 18%, odnosno kompletan iznos doprinosa, pa se radnicima stopa čak i uvećava za 1% (na ovoj stopi se najbolje vidi za koga se donosi Zakon). Ove izmjene Zakona bile bi pogubne za penzioni fond koji bi već u prvom mjesecu primjene Zakona imao deficit od oko 30 miliona KM, a na nivou godine nedostajalo bi 350 miliona KM za isplatu penzija. Tada bi ovaj novac bio nadomiren kroz budžet FBiH, a kako ne bi bilo drugog načina da se sredstva osiguraju krenulo bi se u kreditno zaduživanje koje prate i kamate, a one bi na duže staze pojele i penzioni fond i budžet Federacije.

Slični članci

Hrvatska je već učinila isto pa se godinama pokušava bezuspješno čupati iz rupe u koju je sama uskočila, jer njihovom penzionom fondu mjesečno nedostaje oko 35% (oko 3,5 milijarde KM godišnje) sredstava, koja se namiruju iz budžeta, a budžet iz kredita, pa se mi čudimo zašto iz Hrvatske toliki narod odlazi, a nemaju ni kantona, ni entiteta, ni konstitutivnih naroda. Tamo se duže vremena vodi široka društvena rasprava o ovim pitanjima, a nedavno je održan i referendum, a nakon peticije u kojoj je skupljeno oko milion potpisa građana Hrvatske, zbog Prijedloga Zakona da se starosna granica za odlazak u penziju poveća na 67 godina kako bi se spasio penzioni sistem. Ilustracije radi, penzioni fond Federacije BiH trenutno nema deficita i isplata penzija isplaćuje se iz doprinosa za penziono osiguranje koji imaju blagi rast. Također, kada je u pitanju Slovenija, nedavno je u toj zemlji potpisan koalicioni sporazum za formiranje nove Vlade, i dio tog sporazuma jeste plan da se povećaju doprinosi za penziono osiguranje sa sadašnjih 24,5% na 25,3%. Dakle, u momentu kada Slovenija povećava doprinose za penziono osiguranje, mi ih drastično smanjujemo.

Također, predložene su izmjene Zakona kojima se doprinosi za zdravstvo smanjuju sa sadašnjih 14% na 13,5%, u vrijeme dok zdravstveni radnici štrajkuju i prijete odlaskom na strana tržišta gdje su plate znatno veće!?

Pozivam sve zastupnike u Parlamentu FBiH da dobro razmisle prije nego donošenjem ovih zakona preuzmu odgovornost za sve što će uslijediti nakon sto započne njihova primjena. Nema nikakve potrebe da se toliko žuri prije nego se dobro ne analiziraju efekti koje će zakoni donijeti. Kažu kako će zbog manjih doprinosa plate u privredi rasti i kako penzioni fond neće biti u krizi jer će se prema novom zakonu o penzijsko – invalidskom osiguranju nedostajuća sredstva namiriti direktno iz budžeta, ali kako onda napuniti budžet i ko garantuje da će poslodavci povećati plate ako ih se ničim ne obaveže na to. Čak i mala djeca znaju da kada se nešto razmjenjuje ide “iz ruke u ruku”.

Znam da će sada neki reći kako Federalnu Vladu predvodi SDA i kako sam i ja član SDA itd., ali kod ovako važnih životnih pitanja to zaista nije toliko bitno. Dobro je da se Vlada bavi ovim važnim sistemskim pitanjima, ali sve vlade u liberalnom kapitalizmu se uglavnom ponašaju isto, i svakoj vladi “veliki poslodavci” brzo uspiju napraviti pritisak i izlobirati za svoje interese ako sa druge strane nije dobro organizovan i predstavljen interes radnika i penzionera. Izmjene zakona predložene su od strane Ministarstva finansija koje pripada HDZ-u, a nije mi poznato da su organi SDA zauzimali stav o ovim pitanjima, odnosno o detaljima izmjena koje je Vlada predložila na zadnjoj sjednici. Ukoliko se ovo pitanje nađe na Dnevnom redu Glavnog odbora SDA, čiji sam odnedavno član, diskutivaću i upozoravati isto ovako kako sam i ovdje napisao.

Pozivam i medije da ovoj temi posvete vise pažnje i objasne javnosti sve aspekte zakonskih izmjena koje su predložene. Važno je da se ograniči upotreba plastičnih kesa, ali je mnogo važnije da nase društvo i institucije države na pravi način postave osnovna pravila funkcionisanja ekonomskog i socijalnog sistema, od kojih zavisi život i budućnost svih nas.

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije izdvojeno.ba.