DOLAZE SA PROLJEĆEM: Počinje sezona krpelja, evo kako se zaštititi i koji su simptomi ujeda

Iznadprosječno visoke temperature, sunčani dani i dovoljno vlage probudili su životinjski svijet. Zbog toga su aktivni i krpelji, prijenosnici raznih bolesti. Baš je zato potreban povećan oprez za vrijeme boravka u prirodi

Vrijeme je krpelja, sitnih nametnika koji su najčešći na lišću, granama i niskom raslinju. Vole sunce, toplinu i vlagu,a njihov ugriz izaziva svrbež i crvenilo, ali i smrtonosne bolesti.

Ove godine ranije nego inače zabilježen je prvi slučaj borelioze u susjednoj Hrvatskoj, koja se liječi antibioticima, a od koje se može zaštititi i cjepivom.

BORAVAK u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima.
Za aktivnost krpelja su neophodne povoljna temperatura i vlažnost pa se javljaju sezonski. Najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, a može ih se naći i u ranu jesen, ovisno o vremenskim uvjetima.
Najrasprostranjeniji tzv. šumski krpelj
U kontinentalnom dijelu BiH je najrasprostranjeniji i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus) koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu), virus krpeljnog meningoencefalitisa i dr.
Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja do visine od jednog metra, u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. Najčešće se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a svojim ubodom zarazu mogu prenijeti i na čovjeka, ako se on nađe u njihovu prirodnom okolišu.
Osobe koje profesionalno ili rekreativno često borave u prirodi na područjima prirodnih žarišta krpelja kao što su šumari, šumski radnici, vojnici, planinari, lovci, izletnici, turisti i dr. pripadaju rizičnoj skupini izloženoj krpeljima.
Slični članci

Protiv krpeljnog meningoencefalitisa, cijepljenje se u svakom slučaju preporučuje za ljude koji stalno borave u prirodi.

Najugroženiji oni koji su često u prirodi

Krpelj

Prije šetnje prirodom važna je i dobra priprema. Lagana odjeća i zatvorena obuća za šetače, a ampulice, tablete i ogrlice za životinje. Nakon šetnje obvezno treba pregledati i svoje ljubimce.

“Najbolje ga je očetkati i pogledati jer krpelj se ne ulovi odmah rilom, on najprije šeće po organizmu dok ne nađe povoljno, mekano tkivo”, rekao je veterinar Sanjin Polić.

A ako se nametnik uoči, treba ga pravilno odstraniti. Liječnička će pomoć biti potrebna, ističe doktorica opće medicine Ena Filipović Ferenčić, “ako se jave kožne promjene na mjestu uboda kroz nekakvih tri do 30 dana, obično se par sedmica nakon kontakta s krpeljom pojave nekakvi simptomi slični gripi”.

Iako je samokontrola važna, važno je kada se krpelj i ulovi znati kako ga se pravilno riješiti. “Kada se uzme krpelja, treba se lagano postupno okretati u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, ne forsirati taj pokret već mu dati vremena jer se on jako drži pa da se tijelo ne bi odvojilo od glave”, savjetuje Leonardo Bressan, doktor opće medicine.

Jer ove gotovo neprimjetne životinje uzrokuju brojne bolesti.

Ignoriranje simptoma krije strašne posljedice. Naime, prošle su godine u Hrvatskoj zabilježena 822 slučaja Lajmske bolesti te 23 slučaja meningoencefalitisa.

SIMPTOMI: Glavobolja, kočenje vrata, mučnina

Krpeljni meningoencefalitisa (KME) je upalna bolest središnjeg živčanog sustava uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Infekcija ovim virusom u većine osoba uzrokuje samo blagu bolest praćenu vrućicom, općom slabošću, klonulošću, bolovima u mišićima i drugim nespecifičnim simptomima, a samo u manjem broja zaraženih razvije se drugi stadij bolesti s ponovnim porastom temperature i tipičnom kliničkom slikom zahvaćenosti moždanih ovojnica.
Klasična slika meningitisa odnosno encefalitisa očituje se jakom glavoboljom, kočenjem vrata, mučninom, povraćanjem i drugim neurološkim simptomima (sve do poremećaja svijesti).

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije izdvojeno.ba.