CENTRALNE BANKE GOMILAJU ZLATO U STRAHU OD NOVE KRIZE: Skupljene najveće zalihe od 1971.

banke gomilaju zlato u strahu od krize: Skupljene najveće zalihe od 1971.

I Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je na moguću “ekonomsku oluju” s obzirom na to da razvoj globalne ekonomije ne ispunjava očekivanja

Potražnja središnjih banaka za zlatom porasla je u prošloj godini na najviši nivo od 1971. godine, objavio je portal Svjetskog vijeća zlata. Riječ je o organizaciji koja okuplja sudionike na svjetskom tržištu zlata, nakita o kovanica s sjedištem u Velikoj Britaniji.

Središnje banke, prema spomenutome izvoru, kupile su u 2018. 651 tonu zlata, što je povećanje kupnje u odnosu na 2017. za 74 posto. Na taj način središnje banke su osigurale oko 34 hiljade tona trenutnih rezervi zlata što predstavlja najvišu razinu osiguranja u posljednjih 48 godina.

– Kupnje zlata pomoći će bankama da diverzificiraju svoju deviznu imovinu u vrijeme političke nestabilnosti i signaliziraju rastuće povjerenje u vrijednost zlata – komentira najnovije pokazatelje Svjetskog vijeća zlata magazin Bloomberg.

Političkim rizicima neki analitičari, razmatrajući razloge povećane potražnje za zlatom, dodaju i strah od izbijanja nove svjetske gospodarske i financijske krize. Svjetsko vijeće zlata navodi da su iskazane potrebe središnjih banaka za zlatom u 2018. bile 4345 tona, uz povećanje od 186 tona u odnosu na pretprošlu godinu. Pretežiti dio svjetskih rezervi zlata drže američke Federalne rezerve.

Najaktivnije na pripadajućem tržištu tijekom prošle godine bile su ruska i turska središnja banka koje su kupile 273 tone, odnosno 51 tonu zlata. Ponašanje ruske središnje banke povezuje se s planom te institucije da dodatno smanji izloženost prema dolaru kako bi se amortizirale sankcije koje su SAD i njegovi europski saveznici zaveli Moskvi.

Slični članci

Među aktivnijima na strani potražnje za zlatom u prošloj godini bila je i središnja banka Mađarske, dok su banke Australije, Njemačke, Indonezije i Ukrajine bile među aktivnijima u prodaji tog plemenitog metala.

Cijena zlata na svjetskom tržištu porasla je u posljednja tri mjeseca devet posto na trenutnu razinu od 1321 dolara za uncu. Procjenjuje se da su središnje banke lani za povećanje rezervi zlata potrošile 22 milijarde i 700 miliona dolara. NOVAC.HR

I MMF najavljuje ekonomsku krizu

Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je na moguću “ekonomsku oluju” s obzirom na to da razvoj globalne ekonomije ne ispunjava očekivanja.

– Problem je u tome što vidimo da se ekonomija razvija mnogo sporije nego što smo očekivali – rekla je direktorica MMF-a Kristin Lagard.

Tokom prošlog meseca MMF je smanjio prognozu razvoja globalne ekonomije za ovu godinu sa 3,7 posto na 3,5 posto.

Prema riječima Lagard, “četiri oblaka” su glavni faktori koji narušavaju globalnu ekonomiju i mogu donijeti oluju.

– Među tim rizicima su trgovinske tenzije i uvođenje sankcija, finansijski problemi, nesigurnost oko ishoda Brexita i usporavanje ekonomije Kine – rekla je Lagard.

Ona je naglasila da trgovinske tenzije, uglavnom u obliku spora oko carina između SAD i Kine, već imaju globalan utjecaj.

Lagard je ukazala na rizike od sve većih troškova pozajmljivanja koje vrše vlade, kompanije i domaćinstva.

– Kada ima previše oblaka, potreban je samo jedan udar munje da se pokrene oluja – dodala je Lagard.

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije izdvojeno.ba.