BOSNA OSTAJE BEZ DOKTORA: Uskoro nas neće imati ko liječiti

BiH je suočena sa sve masovnijim odlaskom ljudi, a ovaj problem posebno je izražen u medicinskom sektoru gdje manjka ljekara

Stanje u zdravstvu odavno nije bilo teže. Nema reagenasa, nema vakcina, nema doktora. Ali, pacijenata ima. Problem nedostajućih doktora u sarajevskom Domu zdravlja Novi Grad pokušavaju premostiti prebacivanjem doktora iz jedne u drugu ambulantu i slično, ali gdje god da ih upute, u nekom području pacijenti ostaju bez doktora. Međutim, ono što je napravljeno stanovnicima mjesne zajednice Alipašin Most II, liči na sve osim na pokušaj rješenja bilo kakvog problema. Ambulanta u kojoj se, prema riječima stanovnika, liječi oko 1.400 građana, i koja postoji godinama, pola radnog vremena je zatvorena da bi doktor pola radnog vremena radio u ambulanti koja je otvorena prije nekoliko mjeseci i opslužuje svega 140 pacijenata.

Krpljenje rupa

– Stanovnici novoizgrađenog naselja Miljacka tražili su ambulantu na kućnom pragu iako je naša ambulanta u blizini, kao i centralni objekat DZ Novi Grad. Mada znam da se ambulanta otvara, odnosno medicinski tim angažuje na 1.500 stanovnika, oni su ambulantu dobili, otvorili i na kraju na pola radnog vremena povukli medicinski tim iz ambulante koja se nalazi u prostorijama Mjesne zajednice. Na ovom području veliki je broj starih, bolesnih koji sada nemaju uslugu ni osam sati dnevno iako je ambulanta napravljena za dva ili više timova, rekla nam je jedna stanovnica MZ Alipašin Most II.

Informacije nam je potvrdio i Aldin Tinjak, predsjednik Savjeta MZ Alipašin Most II.

– Ambulanta Miljacka je otvorena 18. januara i odmah nakon toga smo, bez ikakvog prethodnog obavještenja, eventualnog razgovora ili bilo čega, na vratima ambulante našli smo raspored novog radnog vremena. Epilog je to, prema riječima nadležnih, nedovoljnog broja doktora, te na ovaj način krpe rupe i nedostatke u sistemu primarne zdravstvene zaštite, kaže Tinjak i naglašava da je Savjet MZ dobio zahtjev za saglasnost na otvaranje dodatne ambulante u naselju Miljacka, te su ga proslijedili nadležnim institucijama.

Tinjak naglašava i da u ambulanti Miljacka ima oko 140 kartona, bez ikakvih naznaka da će se broj povećavati, jer se stanovi uglavnom iznajmljuju.

Arman Šarkić, portparol JU Dom zdravlja KS-a, kaže da je istina da nema dovoljno doktora i da rade po pola smjene, ali da za to postoji opravdanje.

Šta nudi Njemačka

Agencije za rad i zapošljavanje BiH još uvijek provodi Triple Win projekt koji je ušao u svoj treći krug, a radi se o zapošljavanju medicinara u Njemačkoj.

Treći krug u ovoj godini bit će održan od 30. septembra do 4. oktobra, a rok za prijave je do 13. septembra.

Kada su u pitanju uvjeti rada i boravka, između ostalog, navodi se da početna mjesečna plaća iznosi minimalno 2.000 eura bruto do priznavanja diplome za zdravstvenog radnika, a poslije nostrifikacije minimalno 2.400 eura. Navedeno je i da poslodavac osigurava smještaj, a zaposleni u cijelosti ili dijelom participira u troškovima. I troškove prijevoza radi zapošljavanja na relaciji BiH – Njemačka snosi poslodavac.

– Doktori su na bolovanjima i na godišnjim odmorima, tako da će sve do kraja ljeta biti takva situacija. Dom zdravlja Kumrovec je najopterećeniji i tu je generalno najviše pacijenata, a za sada nemamo dovoljno doktora kako bismo pokrili sve punktove. Razgovarali smo sa predstavnicima Ministarstva zdravstva KS-a o tome da se pojača kadar u porodičnoj medicini i vidjet ćemo kada će i koliko novih doktora biti primljeno, rekao je Šarkić.

Da pacijenti ispaštaju i u drugim sredinama jer doktora nema, potvrdio je i prof. dr. Rasim Skomorac, direktor JU Kantonalna bolnica Zenica.

– Odlazak ljekara je bolan zbog toga što se radi o odlasku specijalista koji imaju višegodišnje iskustvo u radu i koji su nosioci posla. Vrlo je teško nadoknaditi njihov nedostatak u kratkom roku, jer potrebne su godine da se nadoknadi jedan specijalista. Teška je situacija i sa ostalim zdravstvenim kadrom, tehničarima i sestrama koji također odlaze. Mi imamo dovoljno srednjomedicinskog kadra na birou, međutim, to su ljudi bez iskustva i za koje treba vrijeme da se obuče. Raspisujemo redovno konkurse, ispunjavamo naše obaveze prema kolektivnom ugovoru koji imamo i za jedne i za druge. To je ono šta bolnica može učiniti. Nadamo se da će i društvo prepoznati taj problem i poduzeti neke drastičnije mjere da se odliv zaustavi, kaže prof. dr. Skomorac.

Naglašava da su deset puta veće plate ljekara u Zapadnoj Evropi i svijetu, i da ih u BiH ne možemo stići ni na koji način, ali da bi se povećanjem plata situacija znatnije popravila.

Slični članci

Pacijenata sve više

Specijalista ortopedije i traumatologije u Kantonalnoj bolnici Zenica Meho Kovačević smatra da se više ne trebamo brinuti o odlasku ljekara, jer iz BiH odlaze svi pa tako i ljekari prate sveukupan trend.

– Nije problem više ni samo plata koja je i do deset puta manja nego u zemljama EU ili šire, problem je što su i uslovi za rad sve slabiji. Trošimo ono malo rezervi što imamo. Naprimjer, radim operacije kičme na stolu koji je star 50 godina na hidraulični pogon iz kojeg još curi ulje i to dovoljni govori. Iz naše bolnice je za kratko vrijeme otišlo troje ljekara. Koliko znam, iz Kliničkog centra u Sarajevu otišlo je 5-6 vrhunskih stručnjaka, mahom u arapske zemlje i za mnogo veće plate, rekao je mr. Kovačević.

Almir Suljić, predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije Tuzlanskog kantona, kaže da je u protekle tri godine iz Tuzle otišlo 120 ljekara.

– Najčešći razlozi napuštanja su loši materijalni uslovi, loše plate ljekara i stara aparatura. Imamo prevelik priliv pacijenata i malo vremena da im se posvetimo. Razlog, prije svega, leži u tome da nije vrednovan rad ljekara ni odgovornost. S druge strane, u EU je standard 360 ljekara na 100.000 stanovnika, dok je kod nas 160 ljekara na 100.000 stanovnika. Imamo duplo veći priliv pacijenata, a plate su nam četiri puta manje nego na Zapadu. Pokušavamo da napravimo jedan kolektivni ugovor, odnosno okvir gdje bi ljekari bili zadovoljni kako bi ostali u ovoj zemlji, istakao je Suljić.

Nedim Kurtagić, iz Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” i predsjednik Sindikata ljekara USK-a, navodi da je cijena rada niska.

– Naše plate su vrlo male, najniže u Evropi, uključujući tu i zemlje u okruženju. Ono što je neshvatljivo jeste da nam se osporava reprezentativnost. Kroz svoje djelovanje, Sindikat doktora medicine i stomatologije je ukazivao i na sve druge stvari koje nas opterećuju u našem radu. Nisu to samo niska primanja nego i uslovi rada, veliki akutni problem odlaska mladih doktora i drugog medicinskog osoblja u zapadne zemlje. U posljednje tri-četiri godine BiH je napustilo 300-500 ljekara, a najviše mladih koji bi sutra trebali biti nosioci zdravstva, naveo je Kurtagić.

image
NEDIM KURTAGIĆ: NISKA CIJENA RADA

Upute na specijalizaciju

A zamjenik predsjednika Sindikata doktora HNK-a Elvedin Habibija kaže da su evropski standardi takvi da je na oko stotinu hiljada stanovnika potrebno 160 ljekara.

– Naš kanton sa oko 750 ljekara i 220 hiljada stanovnika ne oskudijeva kao ostatak Federacije BiH. U našem kantonu najviše nedostaje imunologa i ljekara koji se bave hirurškim disciplinama. Imamo i subspecijalnosti kojih gotovo da nema ovdje. Taj problem se može riješiti uputama prilikom izbora specijalizacija ili još tokom studija. Ipak, generalno se problem može riješiti samo poboljšanjem uslova rada. Samo Komora je registrovala odlazak 650 ljekara. Sad zamislite koliko ih je otišlo odmah nakon studija, rekao je on.

Habibija je uvjeren da se sa boljim platama i boljim uslovima stvari mogu dovesti u red. U protivnom, problem može biti samo veći. OSLOBOĐENJE

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije izdvojeno.ba.