BEZ POSLA POLA RADNOG VIJEKA; Neiskorištenost radne snage rak-rana Zapadnog Balkana

Stanovnici zemalja Zapadnog Balkana u prosjeku gube najmanje 20 godina svog produktivnog radnog vijeka zbog nezaposlenosti i neaktivnosti – upozoravaju stručnjaci.

Pri tome, prosječna radno sposobna žena izgubi i više od 30 produktivnih godina života ili desetak više nego muškarac.

– Sve to je zapanjujuće, posebno kada pomislimo da produktivni radni vijek traje ukupno nekih četrdeset godina – poručio je nedavno Nand Šani, vođa tima Platforme za zapošljavanje i socijalna pitanja pri Savjetu za regionalnu saradnju, pozivajući se na Svjetsku banku.

Poražavajući su i podaci upravo Svjetske banke da je dugoročna nezaposlenost na Zapadnom Balkanu, iako dosta smanjena u posljednjih pet-šest godina, i dalje dva ili tri puta veća nego u okolnim EU zemljama. Najgora je situacije, ipak, u BiH, gdje čak 82 odsto ukupne nezaposlenosti čini dugoročna nezaposlenost, odnosno ljudi koji nemaju posao bar godinu dana, dok je u regiji to u prosjeku 68 odsto.

– Bosna i Hercegovina definitivno ima problem, a posebno niske stope aktivnosti radno sposobnog stanovništva. Prema posljednjim podacima iz Ankete o radnoj snazi u BiH je više od 57 odsto radno sposobnog stanovništva neaktivno, odnosno nema posao, niti ga traži. Nažalost, procenat učešća žena je još nepovoljniji, jer više od 60 odsto radno sposobnih žena je neaktivno – kaže izvršni direktor Centra za istraživanje i studije Gea iz Banjaluke Marko Martić.

Kako ističe, razlozi su višestruki, pa se tako dio radno sposobnog stanovništa formalno vodi u kategoriji neaktivnih, ali često obezbjeđuju prihode kroz rad na crno. Takođe, dio stanovništva se vodi u evidencijama službi za zapošljavanje u BiH, zbog prava na zdravstvenu zaštitu, a povremeno ili stalno rade u inostranstvu. Drugi razlog je to što većina mladih u BiH relativno kasno stupa na tržište rada, odnosno značajan dio se odlučuje na studiranje, koje obično dugo traje, a praksa istovremenog rada i studiranja u BiH još nije dovoljno razvijena.

– I pored nešto boljih statističkih pokazatelja u proteklih nekoliko godina, kada je u pitanju tržište rada, BiH je još suočena sa visokom stopom nezaposlenosti, posebno u kategorijama strukturno ili dugoročno nezaposlenih. Poražavajuća je spoznaja da imamo sistem u kojem više od 50 odsto radno sposobne populacije ekonomski ne doprinosi svojoj društvenoj zajednici – kaže Martić.

 

I podaci Svjetske banke ukazuju na to da je pad nezaposlenosti koji se statistički bilježi u BiH, u velikom dijelu rezultat rasta neaktivnosti, ali i ubrzanog odlaska radne snage.

 

Slični članci

– Imamo problema sa strukturom privrede, odnosno njenog prelaza ka kapitalizmu, koji nije uspio, zatim sa obrazovanjem, a problem koji je sad izražen je usisavanje radne snage u zemlje Zapadne Evrope. Njemačkoj će trebati oko 15 miliona radnika do 2050. godine, neće moći biološki da ih nađu, pa ih usisavaju sa ovih prostora. Činjenica je da mi nismo imali struktuiranu privredu koja bi mogla apsorbovati radnike na pravi način, a zbog tih strukturnih neadekvatnosti, javio se taj problem i na taj način ekonomija gubi. Vidimo da su sve ekonomije bivših socijalističkih država uglavnom razorene, a jedan od uzroka je neiskorištenost i neproduktivnost radne snage – kaže ekonomista Udruženja ekonomista SWOT Aleksandar Ljuboja.

Kako ističe, kako će naše tržište rada ubuduće izgledati zavisi od mnogo faktora, ali smatra da je u tome važan razvoj preduzetništva.

– Moramo mlade ljude motivisati da sami počinju da otvaraju nove poslove, da stvaraju nova radna mjesta i na taj način ćemo promjeniti tu strukturu, da imamo veću ponudu poslova. Sada nismo okrenuti ka pomaganju onima koji žele da pokrenu biznis. Kakva će struktura toga biti, da li će to biti realni ili uslužni sektor, to će zavisiti od trendova, ali moramo naći nove ideje, nove nosioce poslova, a oni će tražiti nove radnike. Moramo uskladiti i obrazovanje i onda ćemo imati situaciju da možemo i to da izmenimo – smatra Ljuboja.

Kapitalni gubitak zemalja Zapadnog Balkana zbog ovakve situacije je izuzetno veliki.

– Ljudski potencijal na Balkanu je totalno zanemaren, a šteta za društvo nije samo direktna šteta, u smislu da imamo neuplaćivanje u fondove zdravstvenog ili penzionog osiguranja, gubitak po osnovu poreza na plate već imamo socijalne probleme, nesretne porodice, ali i društvene probleme zbog nezaposlenosti radne snage, u smislu konzumiranja alkohola i slično – kaže ekonomista Zoran Pavlović, dodajući da te probleme, nažalost, ne vide oni koji žive “u oblaku”, odnosno u ambijentu “gde je njima jako dobro i gde jako dobro troše novac prikupljen od PDV-a”.

Oko 10 odsto radne snage godinama ne radi

Dugoročna nezaposlenost ostaje jedan od konstantnih izazova za tržište rada na Zapadnom Balkanu, uprkos nedavnom padu ovih stopa,  navodi se u posljednjem izvještaju Svjetske banke pod nazivom “Trendovi tržišta rada na Zapadnom Balkanu”, objavljenom u martu. Po tom izvještaju, u prošloj godini je u ovim zemljama dugoročno nezaposleno bilo oko 776.000 ljudi ili 10,5 odsto ukupne radne snage, dok u 2011. godini posao duže od godinu dana nije imalo čak 1,5 miliona ljudi.Srpska.info

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije izdvojeno.ba.